ADVERTISEMENT

Evropska komisija usvojila je paket revidiranih politika prije proširenja kojim želi da pripremi Evropsku uniju za buduće članice, uz promjene u upravljanju, politikama i budžetu, ali i snažnije mehanizme za zaštitu vladavine prava i vrijednosti EU. Paket, koji je danas predstavila Komisija, trebalo bi da pripremi Uniju za veći broj članica, dok zemlje kandidati napreduju u sprovođenju reformi.

Predsjednica Evropske komisije Ursula con der Leyen rekla je da je proširenje „geopolitički imperativ“ i da EU mora da bude spremna da primi nove članice.

„Budućnost Evrope zavisi od odluka koje donosimo danas. Proširenje naše Unije predstavlja geopolitički imperativ. Danas postavljamo temelje kako bismo osigurali da veća Unija bude istovremeno i snažnija te otpornija, djelotvornija i čvrsto utemeljena na vrijednostima i pravilima koja nas definišu“, rekla je von der Leyen

Ona je dodala da EU mora pripremiti institucije, prilagoditi politike novim okolnostima i osigurati da budžet prati zajedničke ambicije.

EU može primiti veći broj članica

Komisija u paketu procjenjuje kako se postojeći okvir ugovora i budući ugovori o pristupanju mogu koristiti za pripremu Unije za veći broj članica.

Predlažu se i snažnije sektorske zaštitne mjere, kao i nova institucionalna zaštitna klauzula, kako bi se osiguralo da zemlje i nakon pristupanja nastave da ispunjavaju obaveze preuzete tokom pregovora. Komisija želi da dodatno ojača i proces postepene integracije kroz koherentniji, strukturisaniji i predvidljiviji postupak.

Zemlje kandidatkinje mogle bi ranije da učestvuju u odabranim politikama EU, pod uslovom da ispune potrebne kriterijume. Time bi mogle da izgrade administrativne kapacitete, povećaju spremnost za članstvo i ostvare konkretne koristi za građane i poslovne subjekte još prije pristupanja. Učešće bi i dalje bilo zasnovano na zaslugama, uz ispunjavanje uslova, bilo bi reverzibilno i zavisilo od spremnosti u pojedinim oblastima politika i strateške usklađenosti.

Budžet i Ukrajina

Kada je riječ o budžetu, Komisija navodi da se iz budžeta Unije mogu finansirati nove države članice uz nastavak finansiranja postojećih prioriteta EU.

Prema prijedlogu Višegodišnjeg finansijskog okvira za period 2028–2034. godine, zemlje kandidatkinje bi se prije pristupanja finansirale kroz instrument „Globalna Evropa“. Nakon pristupanja, finansiranje bi se nastavilo kroz nacionalne i regionalne partnerske planove nove države članice, uz dodatna sredstva za koheziju, poljoprivredu, unutrašnje poslove i Interreg.

Posebno se navodi Ukrajina. Zbog obima, strukture i veoma visoke produktivnosti njenog poljoprivrednog sektora, ciljanim aranžmanima trebalo bi znatno ograničiti finansijsku podršku i pristup tržištu za osjetljive poljoprivredne proizvode. Istovremeno, EU bi trebalo da pomogne Ukrajini da ponovo ostvari pristup svojim tradicionalnim izvoznim tržištima u trećim zemljama.

Brže odlučivanje

Komisija smatra da EU mora prilagoditi svoje upravljanje kako bi odluke bile brže i djelotvornije.

Zato će nastaviti da zagovara korišćenje klauzula premošćavanja (passerelle clauses), kojima bi se u ključnim oblastima sa jednoglasnog prešlo na odlučivanje kvalifikovanom većinom. To bi obuhvatilo, između ostalog, sankcije, poreske prevare i fiskalne mjere u energetskoj politici.

Komisija će preispitati i prijedloge koji su još u proceduri kako bi utvrdila gdje bi pojačana saradnja mogla pomoći u prevazilaženju dugotrajnih blokada.

U oblasti proširenja predlaže se glasanje kvalifikovanom većinom za otvaranje pregovaračkih klastera i donošenje drugih međufaznih odluka u pristupnim pregovorima, čime bi proces trebalo da bude dinamičniji. Komisija predlaže i da se sa Evropskim parlamentom i Savjetom razmotre djelotvorniji načini vođenja postupaka iz člana 7, uključujući moguće rokove.

Godišnji izvještaji o proširenju i vladavini prava i dalje bi bili glavni instrumenti praćenja, dok bi izvještavanje o vladavini prava bilo prošireno i na druge zemlje kandidatkinje kada za to budu spremne.

Postepena integracija

Komisija će napraviti pregled postojećih instrumenata postepene integracije i utvrditi mogućnosti za njeno produbljivanje u strateškim sektorima poput energetike, transporta, digitalnog sektora i odbrane.

Time bi se dodatno ojačao proces pristupanja, izgradili administrativni kapaciteti i međusobno povjerenje. Integracija bi i dalje bila zasnovana na ispunjavanju uslova i reverzibilna, a Komisija će pokrenuti godišnje dijaloge sa partnerima u procesu proširenja kako bi pratila napredak i rješavala nedostatke.

Strože zaštitne mjere

Budući ugovori o pristupanju trebalo bi da sadrže snažnije zaštitne mjere u slučaju ozbiljnog nazadovanja u ispunjavanju obaveza preuzetih tokom pregovora. Komisija predlaže zajednički okvir kojim bi se ojačale postojeće sektorske zaštitne mjere i uvela nova institucionalna zaštitna mjera.

Period tokom kojeg bi se zaštitne mjere mogle aktivirati u oblastima poput ekonomije, unutrašnjeg tržišta, pravosuđa i unutrašnjih poslova bio bi značajno produžen nakon pristupanja. Nova institucionalna mjera odnosila bi se na ozbiljna kršenja vrijednosti iz člana 2. Ugovora o Evropskoj uniji i načela lojalne saradnje.

U najtežim slučajevima mjere bi mogle uključivati i suspenziju prava glasa u Savjetu. Po potrebi bi mogli biti uvedeni i prelazni aranžmani koji bi se odnosili na slobodno kretanje radnika i usluga, poljoprivredu, osjetljive proizvode, finansiranje i učešće u zajedničkim sistemima.

Nova država članica mogla bi se, na ograničen period, obavezati i da neće blokirati buduća proširenja zbog bilateralnih sporova.

Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina u fokusu

U okviru Paketa proširenja za 2026. godinu, Komisija će predstaviti indikativne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uslovom da te zemlje zadrže dinamiku reformi.

Takođe će predstaviti koherentan pristup postepenoj integraciji, uključujući pregled strateških oblasti. Komisija će sarađivati sa državama članicama i zemljama kandidatkinjama kako bi se pristupni pregovori uskladili sa unutrašnjim pripremama Unije.

Današnji paket predstavlja doprinos strateškoj raspravi među državama članicama o proširenju i reformama, uključujući diskusiju na sastanku Evropskog savjeta u oktobru. Istovremeno će usmjeravati rad sa Evropskim parlamentom i Savjetom na institucionalnim i operativnim prilagođavanjima potrebnim za buduća pristupanja.

Šta je prethodilo novom paketu

Komisija je reviziju politika prije proširenja najavila 2023. godine, a Evropsko vijeće je 2024. pozvalo Komisiju da pripremi detaljna preispitivanja u oblastima vrijednosti, politika, budžeta i upravljanja.

Evropski parlament je svoj stav iznio kroz prijedloge za reformu ugovora iz 2023. godine, kao i izvještaj i rezoluciju iz 2025. godine o institucionalnim posljedicama pregovora o proširenju.

Komesarka za proširenje Marta Kos rekla je da procjena pokazuje da EU može primiti veći broj članica, ali da postoje izazovi koje treba riješiti.

"Jedna od njih odnosi se na vladavinu prava i načelo lojalne saradnje, gdje predlažemo snažnije mehanizme za sprečavanje nazadovanja, uključujući smanjenje finansiranja ili ograničavanje prava glasa“, rekla je Kos.

Ona je dodala da Komisija predlaže i ciljane aranžmane za integraciju ukrajinskog poljoprivrednog sektora, kao i načine da institucije EU budu racionalnije i sposobne da brže donose odluke.

„Ovim promjenama potrebno je osigurati da veća Evropska unija bude ujedno i snažnija Unija, sposobna da oblikuje vlastitu budućnost“, poručila je Marta Kos.