Tri mjeseca nakon što je Bosna i Hercegovina dospjela na sivu listu Moneyvala zbog strateških nedostataka u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, privredni i bankarski sektor već osjećaju ozbiljne posljedice.
ADVERTISEMENT
Finansijske transakcije nalaze se pod pojačanim nadzorom međunarodnih finansijskih institucija, zbog čega je međunarodni platni saobraćaj drastično usporen. Transakcije koje su se ranije sprovodile u roku od 48 časova sada, zbog dodatnih provjera, traju između 7 i 10 dana.
„Bilježi se pad stranih direktnih investicija od 3 odsto. Uticaj tog pada priliva kapitala na BDP je od 7 do 8 odsto tokom boravka na sivoj listi. Posebno je bitno usporavanje prekograničnog platnog saobraćaja koji se umanjuje oko 10 odsto“, kaže Igor Živko, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Takođe, produžuje se vrijeme trajanja transakcija u međunarodnom platnom saobraćaju sa 48 časova na sedam do 10 dana, što je posljedica stavljanja BiH na „sivu listu“ Moneyvala, izvještava RTV HZHB.
„Sve transakcije iz BiH u inostranstvo i iz inostranstva prema Bosni i Hercegovini podliježu posebnim dodatnim provjerama međunarodnih finansijskih institucija. Te provjere značajno usporavaju realizaciju tih transakcija, a svako dodatno administrativno opterećenje na kraju vodi povećanju troškova za realizaciju tih transakcija“, kaže direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Edis Ražanica.
Sve to, dodaje Igor Živko, ostavlja posljedice za privredne subjekte u Bosni i Hercegovini, prije svega za izvoznike, koji očekuju naplatu svojih prihoda po ugovorima sa inostranstvom. Takođe, raste im rizik kao poslovnim partnerima iz inostranstva, s obzirom na to da su u zemlji koja je na „sivoj listi“, uvećavaju im se problemi sa likvidnošću, odnosno izmirenjem obaveza u zemlji, i ono što je posebno bitno, rastu im troškovi zaduženja, odnosno finansiranja.
Iz Savjeta stranih investitora ističu da se već osjeća zabrinutost jer potencijalni investitori status BiH na sivoj listi tumače kao velik reputacioni rizik, što je posebno problematično za nove projekte.
„Ne mogu vam reći ime nekog stranog investitora koji je odustao od investicija, ali mogu vam reći da je veliki reputacioni rizik i da to jeste direktna šteta za investicije“, kaže izvršni direktor Savjeta stranih investitora Nedim Makarević.
Kako bi bila skinuta sa sive liste, BiH mora ispuniti konkretne zadatke ovog međunarodnog tijela, što prvenstveno uključuje pokazivanje konkretnih rezultata u istragama i donošenju presuda za pranje novca i finansiranje terorizma.
Upozorava se da svaki novi mjesec zadržavanja na sivoj listi dodatno povećava administrativne troškove, odbija strane ulagače i narušava povjerenje međunarodnih finansijskih institucija.