ADVERTISEMENT

Amazonska prašuma je prošla kroz svoju "najrazorniju" sezonu šumskih požara u više od dvije decenije, uprkos usporavanju trenda deforestacije.

Nova studija Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije, objavljena u časopisu Biogeosciences, otkrila je da su požari samo prošle godine pogodili 3,3 miliona hektara Amazonije.

Istraživači kažu da je to izazvalo rekordne emisije ugljika i degradaciju ekosistema, otkrivajući "rastuću ekološku krhkost" regije, piše Euronews Green.

Koliko su štete prouzrokovali prošlogodišnji požari u Amazoniji?

Koristeći podatke iz sistema za praćenje tropskih vlažnih šuma i filtrirajući lažne signale uzrokovane poljoprivrednim požarima ili oblacima, naučnici kažu da su uspjeli otkriti i provjeriti degradaciju šuma uzrokovanu požarima sa „novim nivoom preciznosti“.

Otkrili su da su požari iz 2024. godine oslobodili oko 791 milion tona ugljičnog dioksida u atmosferu, što je otprilike količina emisija koju Njemačka proizvede tokom cijele godine.

Ovo je sedmostruko povećanje u odnosu na prosjek prethodne dvije godine i označava prvi put da je degradacija uzrokovana požarima premašila deforestaciju kao primarni pokretač emisija ugljika u Amazoniji.

"Eskalacija požara, uzrokovana klimatskim promjenama i neodrživim korištenjem zemljišta, prijeti da gurne Amazon prema katastrofalnoj prekretnici", upozorava studija.

"Hitni, koordinirani napori ključni su za ublažavanje ovih pokretača i sprječavanje nepovratne štete po ekosistem."

Geografsko širenje požara također je zabrinjavalo istraživače, s obzirom na to da Brazil ima najveći nivo emisija uzrokovanih degradacijom šuma ikada zabilježen.

U Boliviji su požari zahvatili gotovo desetinu (devet posto) preostalog netaknutog šumskog pokrivača u zemlji, što je opisano kao „dramatičan udarac“ regiji koja je dugo služila kao vitalni rezervoar biodiverziteta i ponor ugljika.

Požari u amazonskoj prašumi: Šta ih uzrokuje?

Zbog visoke vlažnosti i redovnih padavina, šume Amazone su historijski bile otporne na požare.

Međutim, nakon suše i intenzivnih toplotnih talasa 2023-2024, resursi površinskih voda u regiji su smanjeni, a vlažnost tla se smanjila, što povećava vjerovatnoću i ozbiljnost požara.

Istraživači kažu da je "izvanredan porast" aktivnosti požara vjerovatno podstaknut ekstremnim stresom uzrokovanim sušom, a pogoršan klimatskim promjenama, fragmentacijom šuma (gdje se velike, neprekidne šume lome na manje dijelove zbog ljudske aktivnosti) i lošim upravljanjem zemljištem.

To uključuje požare u bijegu – tehniku ​​u kojoj vatrogasci namjerno pale manji požar na sigurnom području kako bi stvorili neplodno područje za povlačenje kada im se približi veći šumski požar – kao i kriminalne požare koje podmeću otimači zemljišta.

"Hitna akcija"

Izvještaj ističe kako požari mogu narušiti integritet šume, a da je pritom ne krče.

"Degradirane šume mogu izgledati netaknuto odozgo, ali gube značajan dio svoje biomase i ekološke funkcije", dodaje se.

Istraživači su stoga pozvali na "hitnu i koordiniranu akciju" kako bi se pomoglo u smanjenju upotrebe vatre, ojačale politike zaštite šuma i podržali lokalni i autohtoni napori u upravljanju.