Opoziciona Alternativa za Njemačku (Alternative für Deutschland – AfD), sa 27% podrške i dalje je najjača pojedinačna stranka u toj zemlji. Istovremeno, vladajuća koalicija Demohrišćana i kancelara Friedricha Merza bilježi rekordno nisku podršku, od samo 10%.
ADVERTISEMENT
Hoće li popularnost AfD-a i dalje rasti, i da li je opravdano nazivati ovu stranku ekstremnom desnicom, pa i neonacističkom partijom, ili su prema njoj isuviše blagonakloni oni koji je smatraju za miroljubivu političku opciju koja se protivi ratu u Ukrajini?
O tome su za Euronews Srbija razgovarali Ljubomir Đurić iz Centra za nacionalnu politiku i spoljnopolitički analitičar Branimir Đokić.
Istraživanja javnog mnjenja u Njemačkoj pokazuju da je AfD na 27%, CDU/CSU ima 20%, ali ovo pitanje oko zadovoljstva radom vlade i kancelara svega je na 10% trenutno. Postavlja se pitanje da li ta istraživanja pokazuju jačanje AfD-a generalno kao političke opcije, ili su ovo glasovi protiv Merza i ovih etabliranih stranaka?
"Negdje, kada pogledamo, AfD jeste najjača opoziciona opcija, i normalno je da će oni glasači koji su nezadovoljni radom trenutne vlade gravitirati ka najjačoj političkoj opciji u opoziciji. Mora proći nekoliko ciklusa da bismo vidjeli da li će AfD moći da zadrži taj trend podrške koji dobija", smatra Đurić.
Dodaje da je to za sada sasvim sigurno jedan vid protestnog glasa u odnosu na trenutnu vladu:
"Ono što jeste problematično je to što nema mogućnost koalicionog potencijala. Tako da sam rast AfD-a dok ne bude na tih 50% nije pretjerano nešto značajan. Kada govorimo o rastu, jeste zanimljiv u tom političkom smislu, ali 27% je daleko ispod onoga što vam je potrebno da biste mogli formirati vlast", smatra sagovornik.
Dodaje da ostaje pitanje u budućnosti da li će AfD moći uopšte da zadrži to glasačko tijelo kada bi došlo do neke promjene politike, čak i od strane vladajuće koalicije, ili je ovo sada samo reakcija.
Spoljnopolitički analitičar Branimir Đokić smatra da je blagi rast AfD-a posljednjih sedmicu-dvije očekivan, pošto su dobili dvije pokrajine.
"Jeste malo neobično da su oni imali gotovo dupli rast u odnosu na proteklih godinu, godinu i po dana. Merz, kad je došao na vlast, obećao je da će vratiti, odnosno spustiti AfD na ispod 10%, međutim, desilo se suprotno: oni su povećali, gotovo duplirali svoju podršku. To jesu, u suštini, protestni glasovi, zato što je ono što se dešava na cijelom Zapadu, odnosno u Evropi, taj problem finansija, novca. Vidi se da sistem koji je do sada funkcionisao ne funkcioniše više kako treba, da je stanovništvo sve starije, a svi mladi hoće da idu u penziju", navodi analitičar.
Đokić smatra da cijela Evropa mora da prođe kroz jednu transformaciju, pošto dosadašnji socijalni model više ne pokazuje mogućnosti da izdrži na ovaj način.
S druge strane Đurić dodaje da, kada bi se malo "doveo u red" CDU/CSU, pitanje je koliko bi AfD zapravo rastao.
"Mislim da najbolji doprinos AfD-u nije dao sam AfD, nego vladajuća koalicija. I to je ono sa čim će njemačka vlada morati da se suoči kad-tad. Neki potezi možda nisu nužno krivica trenutnih ljudi na vlasti; što se mene tiče, kriva je Angela Merkel. Kada govorimo o toj politici, to je politika koja je ostavila posljedice koje su dovele do trenutne situacije u kojoj su Nijemci nezadovoljni", smatra Đurić.
Dodaje da su Nijemci nezadovoljni padom standarda, što ostavlja prostor opozicionim strujama.