ADVERTISEMENT

Podaci su objavljeni u najnovijem istraživanju ARD-ovog trenda za Njemačku (ARD-Deutschlandtrend), koje je institut Infratest dimap od 28. do 30. septembra sproveo na reprezentativnom uzorku od 1.303 njemačka birača s pravom glasa.

Rezultati pokazuju da su i vlada i kancelar na istorijskom minimumu kada je riječ o zadovoljstvu građana. Čak i među biračima Hrišćansko-demokratske unije (CDU), svega 40 odsto zadovoljno je Merzom.

AfD na 27 odsto, CDU/CSU na 20

Nezadovoljstvo radom vlasti odražava se i na stranački rejting.

Kada bi izbori za Bundestag bili održani sada, Alternativa za Njemačku (AfD), stranka koja sadrži elemente desnog ekstremizma, bila bi najjača politička snaga sa 27 odsto podrške.

Demohrišćani, CDU i Hrišćansko-socijalna unija (CSU), osvojili bi 20 odsto glasova, što predstavlja jedan od njihovih najlošijih rezultata u istoriji.

Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) ostala bi na 13 odsto. To znači da tri vladajuće stranke zajedno ne bi osvojile ni trećinu glasova i ne bi imale parlamentarnu većinu.

Zeleni su napredovali za jedan procentni poen i dostigli 16 odsto, dok je Ljevica pala za jedan procentni poen, na 11 odsto.

Liberali, odnosno Slobodna demokratska partija (FDP), ostali su na četiri odsto i ponovo ne bi prešli izborni prag za ulazak u Bundestag.

Takav raspored snaga značio bi da bi formiranje parlamentarne većine bilo izuzetno teško, gotovo nemoguće.

Loši rezultati CDU-a na pokrajinskim izborima

Novom padu povjerenja u Merza prethodili su septembarski izbori u tri njemačke savezne pokrajine, koji su se iščekivali kao pokazatelj političkog raspoloženja na nacionalnom nivou.

Rezultati su bili posebno loši za CDU, stranku kancelara Merza.

U Saksoniji-Anhaltu broj glasova za CDU prepolovljen je, a stranka je izgubila vlast, kao i u gradu-pokrajini Berlinu.

U Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji CDU nije prešao izborni prag i neće imati predstavnike u parlamentu, što je slučaj bez presedana u poslijeratnoj istoriji.

Merz je i prije tih izbora bio nepopularan, a nakon njih je njegov rejting dodatno opao. Loše ocjene građana dobija i koaliciona vlada CDU-a, CSU-a i SPD-a koju predvodi.

Nijemci zabrinuti zbog vještačke inteligencije, Trumpa i Rusije

Istraživanje pokazuje i visok nivo nesigurnosti među građanima zbog aktuelnih političkih i društvenih izazova.

Dvije trećine Nijemaca strahuju da bi ljudi mogli izgubiti kontrolu nad vještačkom inteligencijom. Isti procenat zabrinut je zbog uticaja politike američkog predsjednika Donalda Trumpa na Njemačku.

Šest od deset građana zabrinuto je zbog klimatskih promjena, dok više od polovine strahuje da bi Rusija mogla napasti druge evropske zemlje.

Približno svaki drugi Nijemac strahuje da u budućnosti neće moći da zadrži sadašnji životni standard, a sličan broj zabrinut je zbog imigracije u Njemačku.

Ipak, najveću zabrinutost izaziva uvjerenje da političke stranke nisu sposobne da pronađu zajedničke odgovore na ključna pitanja.

Trenutna situacija u Njemačkoj razlog je za optimizam samo za jednu od osam osoba, dok je za gotovo devet desetina građana izvor zabrinutosti.

Malo povjerenja i u socijalne reforme

Posebno nepovjerenje vlada prema planiranim socijalnim reformama, jednom od glavnih projekata aktuelne njemačke vlade.

Njemačko stanovništvo ubrzano stari, a sve manji broj radno sposobnih ljudi mora da finansira sve veći broj penzionera. Starenje stanovništva istovremeno stvara dodatni pritisak na zdravstveni sistem.

Od 2015. godine broj ljudi kojima je potrebna dugotrajna njega povećan je sa oko 2,8 miliona na približno 6,5 miliona i nastavlja da raste.

Prema istraživanju, samo svaki šesti birač vjeruje da će savezna vlada uspjeti da sisteme socijalne sigurnosti pripremi za budućnost.

Istovremeno, gotovo polovina građana radije bi prihvatila veće doprinose za socijalno osiguranje nego smanjenje socijalnih davanja.

Tri četvrtine ispitanika reformske mjere o kojima se raspravlja vide kao jasno odstupanje od ranijih obećanja koalicije o finansijskom rasterećenju.

Ipak, polovina javnosti spremna je da prihvati mjere štednje ukoliko se potreba za njima objasni na razumljiv način.

Šest od deset ispitanika podržava stepenasto smanjenje primanja u zavisnosti od finansijskih mogućnosti, čak i ako bi to značilo veći teret za građane sa višim zaradama.

Rezultati istraživanja tako pokazuju da prihvatanje socijalnih reformi u velikoj mjeri zavisi od toga da li će ih građani smatrati razumljivim i pravednim.