ADVERTISEMENT

Etna je jedan od najaktivnijih vulkana na svijetu. Smješten na istočnoj obali Sicilije, eruptira više puta godišnje - posljednji put u junu ove godine.

Iako je donekle moguće predvidjeti erupcije, nova studija objavljena u časopisu Science Advances predlaže novu metodu predviđanja koja analizira obrasce zemljotresa. To bi moglo omogućiti raniju i bolju pripremljenost.

Kako predvidjeti vulkane

Naučnici trenutno prate Etnu proučavajući seizmičke, geološke, geofizičke i geohemijske podatke, posebno kako se magma kreće u gornjoj kori. Na osnovu toga mogu steći uvid u to hoće li vulkan uskoro eruptirati, jer kada magma eruptira na površinu, ona postaje lava. Ali često nema puno vremena između upozorenja i erupcije, piše Euronews Green.

Ova nova studija nudi drugačiju paradigmu: dublje proučavanje obrazaca zemljotresa i kretanja magme.

Zemljotresi i vulkani su često međusobno povezani. Zemljotresi se javljaju duž granica tektonskih ploča, a Etna se nalazi tačno na mjestu susreta afričke i evropske tektonske ploče. Mali i veliki zemljotresi utiču na kretanje magme vulkana, potencijalno utičući na erupciju.

Nova metoda

Studija, koju su proveli istraživači Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, analizirala je podatke o zemljotresima na Etni iz proteklih dvanaest godina.

Istraživači su se fokusirali na "b vrijednost", koja u osnovi procjenjuje udio malih i velikih zemljotresa. Pronašli su korelaciju između vulkanske aktivnosti i b vrijednosti: omjer se mijenjao kako se magma dizala kroz koru. Prikazivanjem "b vrijednosti" tokom vremena, mogli su identificirati neke rane znakove vulkanske erupcije.

"Naši rezultati pokazuju da praćenje b vrijednosti tokom vremena nudi vrijednu priliku za praćenje kretanja magme od dubokih do plitkih dijelova vodovodnog sistema i da bi se moglo integrirati u Etnin multiparametarski sistem nadzora kako bi se poboljšala procjena predstojećih erupcija", pišu autori.

Izbjegavanje katastrofe

Ranije i preciznije predviđanje ključno je za zajednice koje okružuju Etnu. Prema NASA-i, gotovo trećina stanovništva Sicilije živi duž padina vulkana. Junska erupcija donijela je oblake pepela od 6,5 kilometara.

Autori vide ovu novu metodu kao način izbjegavanja katastrofe, kako na Etni, tako i na drugim sličnim vulkanima.

„Vrijednost b mogla bi se koristiti kao preteča erupcije za druge vulkane gdje je dostupan dovoljan broj zemljotresa, što bi u konačnici dovelo do boljeg upravljanja vulkanskim rizikom i javne sigurnosti“, pišu oni.