ADVERTISEMENT

Istorijski visoke cijene dizela u EU, kao i sve veća zabrinutost zbog mogućnosti da SAD zabrane izvoz dizela, podstakle su pozive da Evropska unija preduzme mjere.

Portparolka Evropske komisije Anna-Kaisa Itkonen rekla je u petak da je EU spremna da sarađuje sa Međunarodnom agencijom za energiju na mogućem oslobađanju rezervi goriva kako bi se smanjile cijene energenata.

Međunarodna agencija za energiju u srijedu je potvrdila da bi mogla razmotriti oslobađanje dodatnih zaliha nafte iz hitnih rezervi ukoliko dođe do pogoršanja poremećaja u snabdijevanju.

Zemlje Grupe G7 dogovorile su oslobađanje do 100 miliona barela dizela i sirove nafte iz strateških rezervi tokom naredna četiri mjeseca, kako bi ublažile rast cijena goriva, izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron

Prethodno, prema navodima evropskih diplomata, Francuska je u petak ujutro predložila oslobađanje 50 miliona barela dizela, odnosno oko 6,7 miliona tona, zajedno sa 50 miliona barela sirove nafte iz hitnih rezervi Međunarodne agencije za energiju, piše Euronews Business.

George Shaw, viši analitičar za tržišta derivata u kompaniji Kpler, smatra da bi predloženo oslobađanje 50 miliona barela dizela predstavljalo značajnu količinu.

Prema podacima kompanije Kpler, EU i Velika Britanija uvezle su u septembru 24,25 miliona barela dizela izvan regiona. To znači da bi predloženo oslobađanje odgovaralo količini koja je približno dvostruko veća od mjesečnog uvoza.

Analitičari se slažu da bi uticaj na cijene zavisio i od količine goriva koja bi bila oslobođena i od brzine kojom bi ono stiglo na tržište.

Alan Gelder, viši potpredsjednik za preradu, hemijsku industriju i tržišta nafte u kompaniji Wood Mackenzie, rekao je da bi „veliko oslobađanje rezervi dizela moglo sniziti veleprodajne cijene za 20 do 30 dolara po barelu, što odgovara smanjenju od oko 0,10 do 0,15 eura po litru na benzinskim pumpama“. Dodao je da bi vozači mogli osjetiti pad cijena u roku od nekoliko dana.

Shaw je, međutim, rekao da je za značajnije promjene tržišnih cijena obično potrebno između jedne i dvije sedmice da se odraze na benzinskim pumpama.

Ipak, Gelder upozorava da je riječ o kratkoročnom rješenju.

„Svako dodatno oslobađanje rezervi samo kupuje vrijeme, jer je globalna ponuda dizela i dalje manja od globalne potražnje. Zbog toga nastavljamo da trošimo zalihe i ostajemo izloženi izvoznim politikama drugih zemalja, poput SAD“, rekao je Gelder.

Grafikon u nastavku prikazuje ukupne hitne zalihe nafte po zemljama, uključujući i rezerve dizela.

Snabdijevanje Evrope dizelom ozbiljno je pogođeno, dijelom i zato što ruske rafinerije ne rade punim kapacitetom nakon napada dronovima. Situaciju dodatno otežavaju smanjeni izvoz prerađenih naftnih proizvoda sa Bliskog istoka, kao i manji izvoz iz Azije zbog sukoba između SAD i Irana, koji ograničava izvoz sirove nafte sa Bliskog istoka.

Govoreći o veličini strateških rezervi evropskih zemalja, Gelder je rekao da „velike zemlje imaju zalihe dovoljne za 70 do 100 dana“. Dodao je da je obaveza da se čuvaju zalihe koje odgovaraju približno 60 dana domaće potrošnje ili 90 dana uvoza, u zavisnosti od toga koji je period duži.

„Dakle, imamo zalihe za najmanje dva mjeseca čak i u slučaju potpunog prekida snabdijevanja, pod uslovom da evropske rafinerije nastave da rade“, rekao je Gelder.

Benzin i dizel u Evropi su posebno skupi ne samo zbog rasta međunarodnih cijena sirove nafte već i zbog naglog povećanja troškova prerade i ograničene dostupnosti rafinerijskih kapaciteta.

Evropske rafinerije rade blizu punog kapaciteta, tako da postoji malo prostora za povećanje proizvodnje.

Prema Gelderu, iskorištenost rafinerijskih kapaciteta u evropskim članicama OECD-a „iznosi više od 80 odsto, mjereno odnosom količine prerađene sirove nafte i nominalnog kapaciteta“, pri čemu se prerađuje oko 11 miliona barela sirove nafte dnevno. To znači da je proizvodnja blizu maksimalnog nivoa.

Zbog ovih ograničenja Evropa zavisi od uvoza dizela. Oslobađanje prerađenih naftnih proizvoda iz strateških rezervi zemalja EU zbog toga bi moglo biti najbrži način da se utiče na cijene.

Međutim, ponovno popunjavanje tih rezervi zahtijevalo bi vrijeme.

„Oslobađanje strateških zaliha značilo bi smanjenje važnog zaštitnog mehanizma“, rekao je Shaw, upozoravajući da je trajanje krize i dalje neizvjesno. Prema njegovim riječima, obnavljanje zaliha zavisilo bi od povećanja proizvodnje i izvoza sa Bliskog istoka.

Sjedinjene Države vrše pritisak na EU da „odmah“ oslobodi dio svojih strateških rezervi nafte kako bi pomogla u smanjenju globalnih cijena dizela.

Brisel je u petak kritikovao prijetnju SAD da bi mogao zabraniti izvoz dizela, upozorivši da bi takav potez narušio povjerenje u Washington kao pouzdanog partnera.

„U potpunosti odbacujemo svaku zabranu dizela“, poručeno je iz Brisela.

Novo oslobađanje rezervi uslijedilo bi nakon dogovora država članica Međunarodne agencije za energiju iz marta da na tržište stave 400 miliona barela nafte iz hitnih rezervi, pri čemu svaka država samostalno određuje dinamiku oslobađanja svojih zaliha.

Shaw je rekao da je izvoz dizela sa Bliskog istoka u septembru i dalje bio više od 50 odsto manji nego godinu ranije.

Prema Gelderu, „da bi cijene dizela održivo pale, globalni sistem prerade mora biti rasterećen“. To bi, kako je naveo, zahtijevalo rješenje sukoba između SAD i Irana kako bi zemlje izvoznice sa Bliskog istoka mogle povećati proizvodnju, kao i veći izvoz drugih dobavljača, uključujući Rusiju.

Pritisak na snabdijevanje dizelom mogao bi se smanjiti i ukoliko visoke cijene energenata i visoki prinosi na državne obveznice izazovu usporavanje globalne ekonomije, čime bi se smanjila potražnja za gorivom.