Samo dan nakon prvog napada Izraela na Iran, iz Kine je poletio teretni avion. Sljedećeg dana poletio je drugi, iz obalnog grada. U ponedjeljak – još jedan, ovaj put iz Šangaja. Tri leta u tri dana.
ADVERTISEMENT
Podaci o letovima pokazuju da su svi avioni letjeli prema zapadu duž sjeverne Kine, prešli u Kazahstan, zatim ušli u Uzbekistan i Turkmenistan – i potom nestali s radara u blizini Irana.
Dodatnu sumnju izaziva činjenica da su u planu leta kao konačno odredište bila navedena luka u Luksemburgu, iako avioni, čini se, nikada nisu ušli u evropski vazdušni prostor.
Pojavile su se špekulacije o tome šta bi Kina mogla slati Iranu, dok traje rat s Izraelom, piše AP.
Avionski stručnjaci upozoravaju da se korišteni tip aviona, Boing 747 teretnjaci, obično koristi za prijevoz vojne opreme i oružja te za ugovorne poslove s državama.
"Ovakvi tereti ne mogu a da ne izazovu interes, upravo zbog očekivanja da bi Kina mogla pomoći Iranu", rekao je Andrea Gisli, predavač na Univerzitetu u Еkseteru i stručnjak za odnose Kine s Bliskim istokom i Sjevernom Afrikom.
Kina i Iran strateški su partneri, povezani prije svega protivljenjem poretku predvođenom SAD-om i zalaganjem za novu, "multipolarnu" fazu u globalnoj diplomatiju.
Iran je ujedno jedan od ključnih kineskih dobavljača energenata – dnevno isporučuje i do dva milijuna barela nafte – pa nije iznenađenje da bi Peking mogao tražiti načine za stabilizaciju Islamske Republike.