ADVERTISEMENT

Analiza 4000 ekstremnih vremenskih događaja povezanih s klimatskim promjenama, od iznenadnih poplava koje u trenu odnose domove do sporih suša koje godinama uništavaju farme, otkrila je da su ekonomske štete samo u posljednje dvije godine dosegle 451 milijardu dolara.

Brojke odražavaju punu cijenu ekstremnih vremenskih uvjeta, a ne udio koji naučnici mogu pripisati klimatskim slomovima. Dolaze dok se svjetski čelnici svađaju oko toga koliko bi bogate zemlje trebale platiti da pomognu siromašnim zemljama da očiste svoje privrede, prilagode se vrućem svijetu i nose se sa štetom koju uzrokuju sve oštriji vremenski uvjeti.

“Podaci iz prošlog desetljeća definitivno pokazuju da klimatske promjene nisu budući problem”, rekao je John Denton, glavni dekretar Međunarodne trgovačke komore (ICC), koja je naručila izvještaj.

Izvještaj je utvrdio postupni uzlazni trend troškova ekstremnih vremenskih događaja između 2014. i 2023., s naglim porastom 2017. kada je aktivna sezona uragana pogodila Sjevernu Ameriku. SAD je pretrpio najveće ekonomske gubitke u razdoblju od 10 godina, od 935 milijardi dolara, a slijede Kina sa 268 milijardi dolara i Indija sa 112 milijardi dolara. Njemačka, Australija, Francuska i Brazil ušli su među prvih 10.

Kad se mjeri po osobi, mali otoci kao što su Saint Martin i Bahami doživjeli su najveće gubitke.

Klimatski slom bio je odgovoran za više od polovice od 68 000 smrtnih slučajeva od vrućina tokom vrućeg ecropskog ljeta 2022., pokazalo je istraživanje prošlog mjeseca, i udvostručio je vjerovatnost ekstremnih količina oborina koje su ovog septembra pogodile centralnu Evropu, pokazalo je rano istraživanje pripisivanja. U nekim drugim slučajevima istraživači su otkrili samo blage učinke ili uopće nisu uočili klimatsku vezu.