U iščekivanju zvaničnih rezultata izvjesno je da je poziciju podpredsjednika Republike Srpske dobila Stranka demokratske akcije. Ramiz Salkić napušta poslaničke klupe, ide u fotelju koja je nekada bila i fizički u palati Republike Srpske. Za Euronews BiH govorio je funkcioner Stranke demokratske akcije Ramiz Salkić.
Da li ćete se probati vratiti u Palatu ili nije bitno gdje fizički sjede potpredsjednici i koji će biti vaši prvi potezi?
Salkić: Naravno, sve je važno i gdje sjedite, ali prije svega najvažnije je ono što radite i kako djelujete. Ja volim da sačekamo izborne rezultate u potpunosti. Nadam se da će biti onako kako sada stoji na web-stranici Centralne izborne komisije. Dugo sam u politici. Oni koji su glasali za mene znaju koji su moji politički stavovi, koji su moji pravci djelovanja i ja ću tako nastaviti i u budućnosti. Dakle, prije svega, u fokusu mog djelovanja bit će položaj Bošnjaka u entitetu RS, Hrvata i svih onih koji su obespravljeni jer mi živimo u sistemskoj diskriminaciji koju provodi vlast entiteta prema Bošnjacima i Hrvatima. Radit ću na tome da se ojača podrška ljudima koji su se odlučili vratiti na svoja ognjišta kako bi živjeli dostojanstven život.
Koliko su poslanika osvojile probosanske stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske i da li ste zadovoljni tim brojem?
Salkić: Pa, nismo zadovoljni kada govorimo o broju kolona u kojima smo nastupili na prethodnim općim izborima. Dakle, bošnjačke probosanske političke partije nisu trebale nastupiti u tri kolone. Trebali smo nastupiti u jednoj koloni i zasigurno bismo mogli govoriti o pet narodnih poslanika u Narodnoj skupštini i potpuno drugačijoj situaciji. U ovom trenutku, iščekujući glasove onih koji su glasali putem pošte i onih koji su glasali u odsustvu, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, nadamo se i vjerujemo da ćemo imati četiri narodna poslanika. Ostaje žal kada pogledamo cjelokupne posljedice ovih novih izbornih tehnologija, koje su nam mogle dati priliku za veći broj mandata da nismo nastupali zajedno.
Kako će se poslanici postaviti spram izbora delegata za Dom naroda Bosne i Hercegovine? Da li će Bošnjaci podržati nekoga od kandidata SDS-a, PSS-a ili možda neke druge stranke? Imate li informacije o tome?
Salkić: To će prije svega biti pitanje za izabrane poslanike u Narodnoj skupštini. Kada budemo znali koji su pojedinci dobili mandat, onda ćemo o tome moći govoriti. U ovom trenutku ne znam da je bilo ko o tome razmišljao i razgovarao s bilo kim.
Sada, kada govorimo o državnoj politici, odnosno politici na nivou Bosne i Hercegovine, prema novim informacijama, Stranka demokratske akcije imenovala je pregovarački tim za formiranje vlasti. Koji su prvi potezi tog pregovaračkog tima i ko su njegovi članovi?
Salkić: Naravno, na čelu je predsjednik Stranke demokratske akcije, gospodin Bakir Izetbegović. On je na sjednici Predsjedništva dobio apsolutnu podršku da vodi postizborni i pregovarački proces. Kao pomoćno tijelo imenovan je pregovarački tim koji će se baviti tehničkim pitanjima, a u kojem su generalni sekretar i tri potpredsjednika SDA. Taj tim će voditi aktivnosti kada je u pitanju tehničko dogovaranje. Dakle, u svakom slučaju, predsjednik stranke će voditi glavnu riječ.
Kada govorimo o pregovorima, poznato je da je Stranka demokratske akcije razgovarala s HDZ-om, DF-om i Strankom za BiH. Da li bi mogla razgovarati sa SDP-om?
Salkić: Pa, SDP trenutno nije nekako pod našim radarom. Nije fokus naše pažnje na SDP-u. Mi smo bili u opoziciji s ove dvije političke partije, prije svega s Demokratskom frontom i Strankom za BiH. U nekim kantonima već je uspostavljena komunikacija i radi se na pripremi formiranja vlasti. Tako da je nekako bilo prirodno da Stranka demokratske akcije najprije razgovara s ove dvije političke partije i vidi koji je to zajednički cilj, zajednički interes, najmanji zajednički sadržilac, a onda da vidimo šta ćemo i kako ćemo dalje.
Da li bi se kantonalna vlast mogla preslikati i na federalni i državni nivo? Ima li razgovora o tome?
Salkić: Mi smo ostavili na slobodu kantonalnim organizacijama SDA da same organiziraju kantonalne skupštinske većine i kantonalnu vlast, zato što one najbolje poznaju teren i najbolje znaju s kim i kako mogu sarađivati, kao i s kim su i kako sarađivale. Dakle, ljudi se tu jako dobro poznaju i to je nekako ostavljeno kantonalnim organizacijama. Može biti tako, ali ne mora značiti da će tako biti na višim nivoima.
Za SNSD i HDZ BiH kažu da DF nije baš poželjan partner. Kako to komentirate?
Salkić: Pa, šta sve nama nije poželjno? Ali matematika je takva, politika je takva. Mi živimo u složenoj državi u kojoj nismo uvijek u prilici da biramo ono što bismo željeli, pa ponekad moramo prihvatiti i ono što ne bismo željeli, kao i ono što nije dobro u smislu partnera kada je funkcioniranje države u pitanju. Dakle, niti mi očekujemo da nama neko određuje s kim ćemo sarađivati niti ćemo mi nekome određivati s kim će sarađivati.
Da li mislite da će proces formiranja vlasti generalno teći brzo ili sporo? Šta očekujete?
Salkić: Pa, postoje određeni rokovi kada su u pitanju kantonalne vlade i federalna vlada. Vidimo da postoji interes da se to desi što je moguće prije. Ukoliko ne bude opstrukcija i vještačkog pokretanja vitalnog nacionalnog interesa po kantonima, mislim da bi to moglo ići relativno brzo.
U medijima su se pojavili navodi da Trojka zapravo više ne postoji. Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić to je demantirao i nazvao sve spekulacijama. Da li projekat Trojke generalno više ne postoji?
Salkić: Oni bi vrlo rado, ako budu u prilici, ponovo sjeli, ponovo formirali vlast i izbacili Stranku demokratske akcije iz vlasti, s obzirom na to da je SDA ubjedljivo najjača politička organizacija. Moje lično mišljenje je da je taj projekat bio na štetu države, Bošnjaka i svih ljudi koji vole državu Bosnu i Hercegovinu. Vidjeli smo da smo izgubili četiri godine i da ćemo teško moći popraviti mnogo toga što je nanijelo štetu.
Stranka demokratske akcije na svim nivoima povećala je izborni rezultat za 25 do 30 posto u odnosu na prethodne opće izbore. Između ostalog, riječ je o najvećoj pobjedi neke stranke od 2002. godine. Gospodin Izetbegović je, pak, izgubio. Da li se preispituje njegovo rukovođenje strankom? Jesu li se potezale te teme?
Salkić: Niko o tome nije razgovarao. Dakle, predsjednik Izetbegović je predsjednik Stranke demokratske akcije. Ako se pogleda udio njegovih glasova u ukupnom zbiru glasova onih koji su izašli na izbore, njegov udio povećan je za nekih 10 do 12 posto. Nažalost, to nije bilo dovoljno da gospodin Izetbegović pobijedi, ali to uopće ne umanjuje pobjedu SDA i njegovu važnu ulogu u pobjedi Stranke demokratske akcije.