Loader
Loader
Pronađite nas

Novi alat umjetne inteligencije predviđa rizik od više od 1.000 medicinskih stanja deset godina unaprijed

Kučuk: Ljudima sa demencijom se treba priznati status osobe sa invaliditetom

Više od 55 miliona ljudi u svijetu boluje od Alzheimerove bolesti

Ilustracija (Izvor: Pexels)
FENA
Objavljeno

Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se svake godine 21. septembra, a posvećen je podizanju svijesti o ovom najčešćem obliku demencije, od kojeg u svijetu boluje više od 55 miliona ljudi. Procjenjuje se da se svake tri sekunde registrira novi slučaj.

ADVERTISEMENT

Alzheimerovu bolest početkom 20. stoljeća otkrio je njemački psihijatar i neuropatolog Alois Alzheimer. Najčešće se javlja kod osoba starijih od 65 godina, a njen tačan uzrok još uvijek nije poznat.


Bolest dovodi do postepenog propadanja moždanih stanica, a prvi simptomi najčešće uključuju probleme s pamćenjem, jezikom, orijentacijom i rasuđivanjem, kazala je Elvedina Žiga, dr. med. iz Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.


Kako bolest napreduje, javljaju se i promjene u raspoloženju, ponašanju, a u najtežem stadiju pacijenti gube mogućnost samostalnog kretanja, hranjenja i obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Tada su u potpunosti ovisni o tuđoj pomoći.


Stručnjaci navode da postoje promjenljivi i nepromjenljivi rizični faktori. Nepromjenjivi su dob, nasljedni faktori, spol i porodična anamneza. Promjenljivi uključuju socijalnu izolaciju, nedostatak mentalne i fizičke aktivnosti, kardiovaskularne bolesti, dijabetes, gojaznost, povrede glave, pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola i nezdravu ishranu.


Iako je bolest i dalje neizlječiva, postoje terapije i nefarmakološke metode poput tjelesnih vježbi, radne terapije, terapija muzikom i grupne terapije, koje mogu usporiti njeno napredovanje, navela je Žiga.


Ključno je rano prepoznavanje simptoma poput gubitka pamćenja, poteškoća u govoru i pisanju, povlačenja iz društvenih aktivnosti te dezorijentacije.


Prevencija se, prema preporukama stručnjaka, temelji na zdravim životnim navikama – kontroli krvnog pritiska i šećera u krvi, zdravoj ishrani, prestanku pušenja, redovnoj tjelesnoj aktivnosti, kvalitetnom snu, očuvanju sluha te brizi o mentalnom i tjelesnom zdravlju, navodi se u saopćenju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.


Možda će vam se svidjeti

Trebate li koristiti ChatGPT za rješavanje svojih medicinskih problema? Nova studija poziva na oprez

Međunarodni Samit apotekarstva: Farmaceuti u BiH spremni za aktivniju ulogu u prevenciji

Kriza dječije gojaznosti: Očekuje se da će broj slučajeva do 2040. godine dostići 228 miliona