ADVERTISEMENT

Stres, preopterećenost organizma, umor, nepravilna prehrana, ali i navika da se prepiremo i svađamo uvelike utječu na naše fizičko i psihičko zdravlje. U svijetu vjerojatno ne postoji osoba koja barem jednom u životu nije imala jaku glavobolju, piše Krenizdravo.hr.

Jedan od glavnih faktora koji utječu na pojavu glavobolje je sjedilački način života, točnije zaposlenost u uredu, zagušljivost prostora, cjelodnevno gledanje u monitor te naravno – nedostatak fizičke aktivnosti.

Migrena nije moderna bolest. Zanimljivo je da se prvi put spominje u Mezopotamiji 3.000 godina prije Krista. Otac medicine Hipokrat spominje migrenu u svojim spisima i opisuje je kao bol na jednoj strani glave, kojoj prethodi oslabljen vid i povraćanje.

Glavobolja i migrena – uzroci

Uzroci glavobolje su brojni. U nekim slučajevima jednostavno nećete moći odgonetnuti što je uzrokovalo glavobolju koju imate. Glavobolja se javlja kod sljedećih stanja i bolesti:

1. bolesti zuba (prilikom zubobolje, upale pulpe i sl.)
2. glaukoma
3. sinusitisa
4. tumora
5. krvarenja na mozgu
6. povišenog krvnog tlaka
7. infekcija (encefalitis, apsces, meningitis)
8. neinfektivnog meningitisa
9. krvožilnih poremećaja
10. vrućice
11. hipoksije
12. virusnih infekcija
13. predoziranja lijekovima
14. apstinencije od kofeina
15. hormonalnih poremećaja.

Migrenu najčešće uzrokuju:

1. stres i uznemirenost
2. neadekvatna prehrana
3. određene namirnice
4. hormonalne promjene tijekom menstruacije i menopauze
5. hormonski lijekovi
6. kontracepcijske pilule
7. genetska predispozicija
8. trudnoća
9. spolni odnos. 

Glavobolja i migrena – simptomi i kako ih razlikovati

Migrenu i glavobolju možemo razlikovati po načinu na koji se javljaju, intenzitetu boli i popratnim smetnjama.

Glavobolja većinom nastaje u zatiljku te se s tog mjesta širi dalje. Smetnje vezane uz glavobolju su obično oslabljena koncentracija, loše pamćenje, razdražljivost. U nastavku ćemo spomenuti nekoliko tipova glavobolje, njihove karakteristike i simptome.

Uzroci glavobolje se obično ne nalaze “u glavi”, već u nekom drugom tjelesnom poremećaju kao što su probavne smetnje i crijevne infekcije, gripa ili prehlada, alergije, PMS, stres i napetost.

Migrena – simptomi

Za razliku od glavobolje, migrena se smatra kroničnom bolešću. Obično se javlja u mlađoj životnoj dobi, često je i nasljedna, a od nje boluje oko 25 % čovječanstva.

Kada je u pitanju migrena, bolovi u glavi koji su često pulsirajući i lokalizirani na jednoj strani, mogu znatno utjecati na kvalitetu života.

Nije pravilo da se uvijek nakon ovih simptoma obavezno pojavi migrena, ali jednom kada se pojavi može trajati sat ili dva, a može potrajati i nekoliko dana.

Prilikom toga osoba može iskusiti mučninu, osjetljivost na zvuk (fonofobija) i osjetljivost na svjetlo (fotofobija). Najčešće je zahvaćena jedna strana glave, a ponekad i cijela glava.

Jaka migrena može trajati satima, a nerijetko je popraćena mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlo i zvuk. Migrena i povraćanje često idu ruku pod ruku, posebno tijekom jakih napada kada je bol nepodnošljiva.

Postoji i pojam “migrena bez glavobolje“, kod koje se javljaju drugi simptomi poput mučnine, vrtoglavice ili osjetljivosti na svjetlo, ali bez klasične boli u glavi.