ADVERTISEMENT

Riječ je o lokaciji do koje gotovo niko ranije od stručnjaka nije dolazio, skrivenoj u gustoj šumi, visoko iznad rijeke Drine, s koje se pruža pogled na okolna brda i doline.

“Ovaj grad ne spominju u svojim knjigama ni Mulabegović ni Redžić, a nije dokumentovan ni u Arheološkom leksikonu BiH, niti u novijim publikacijama. Jedini ga je spomenuo Đoko Mazalić, i to pod nazivom Rakov grad, ali ni on nikad nije bio na ovoj lokaciji”, saopšteno je iz Fondacije "Čuvari baštine – Bassania".

Ovaj impozantni grad poprilično je ostao očuvan. Opasan je visokim kamenim bedemima visine do 6 metara, debljine oko jednog metra, a njegove dimenzije iznose približno 250 metara u dužinu i 50 metara u širinu. Vidljive su dvije kule postavljene dijagonalno jedna naspram druge, kao i veliki iskopani kanal koji razdvaja vanjske zidove od platoa na kojem su se nalazili drveni objekti. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 940 metara i orijentisan je u pravcu sjeverozapad – jugoistok.

Iz Fondacije navode da pretpostavljaju da je na ovom mjestu ranije bila i ilirska gradina.

"Područje Barakovca nekad je bilo poznato i kao lovište, gdje je, između ostalih, lovio i Džemal Bijedić, a i danas je dom medvjeda, vukova, divljih svinja i čagljeva, što je vjerovatno razlog zbog čega se mnogi nisu usudili doći na ovaj grad", pojašnjavaju.

Da podsjetimo, Barak Ishaković je bio stariji brat Isa Bega Ishakovića i sin Ishak Bega Hranića Kosače, a spominje se prvi put 1428. godine, kada je povratio osvojeni grad Hodidjed kod Sarajeva, kao i 1436. godine u povelji koja se čuva u Dubrovniku kao “Vojvoda Barack”, jer je na poziv Hranića Kosača ratovao protiv Pavlovića i Kotromanića.