ADVERTISEMENT

Morbidna znatiželja

Ovaj fenomen dobro je istražen u psihologiji i poznat je pod nazivom "morbidna znatiželja".

To je pojam koji opisuje ljudsku sklonost istraživanju i promatranju sadržaja povezanih s opasnošću, smrću, nasiljem i drugim negativnim aspektima života, često iz osjećaja fascinacije i potrebe za razumijevanjem nepoznatog. Ova vrsta znatiželje nije nužno patološka, već se može smatrati prirodnim psihološkim fenomenom koji ljudima pomaže da se nose sa strahovima, da se pripreme za moguće opasnosti te da bolje razumiju granice vlastitih emocionalnih doživljaja i reakcija.

Od krimića do bajki i rollercoastera

Primjere morbidne znatiželje možemo pronaći posvuda: mnogi ljudi vole krimiće i horore, često i dokumentarce o stvarnim mafijašima i ubojicama; vozači nerijetko usporavaju na cesti pored automobilskih nesreća, ne samo radi sigurnosti već i znatiželje; loše vijesti dokazano se šire brže i dalje od dobrih; ljudi istovremeno vrište i uživaju u iskustvima poput rollercoastera ili bungee jumpinga; mnogi vole posjete raznim kućama strave; djeca vole istraživati mračna mjesta poput podruma i čitati zastrašujuće priče i bajke itd.

Prilagodba koja pomaže u preživljavanju

Znanstvenici morbidnu znatiželju smatraju evolucijskom prilagodbom koja ljudima pomaže da se bolje nose s potencijalnim opasnostima iz okoliša.

Prema toj teoriji, interes za mračne i zastrašujuće aspekte stvarnosti omogućava ljudima da na siguran način istraže strah i opasnost, čime stječu psihološku otpornost i bolje razumijevanje svojih emocionalnih reakcija. Ta vrsta znatiželje omogućava ljudima da se "treniraju" za suočavanje s prijetnjama kako bi povećali prilagodbu na stres.

Konačno, promatranjem potencijalno traumatičnih situacija, ljudi razvijaju strategije koje im pomažu da brže prepoznaju opasnosti te da na njih reagiraju na najbolji mogući način. U tom smislu morbidna znatiželja povećava evolucijske šanse za preživljavanje.