Ukrštene riječi su jedan od najpopularnijih vidova mentalne rekreacije. One ne samo da zabavljaju, već i razvijaju logi i razvijaju logičko razmišljanje, unapređuju vokabular i podstču pamćenje. Često ih uzimamo zdravo za gotovo, ne razmišljajući o tome ko ih sastavlja i koliko je truda potrebno da bi nastala jedna kvalitetna ukrštenica.
ADVERTISEMENT
Čuveni enigmatičar Milorad Živanić prvu ukrštenicu objavio je 1. marta 1967. godine, dok je još bio đak gimnazije u Trebinju, i do tada nije prestao da se bavi ovim poslom.
Govoreći za Euronews Srbija, Živanić objašnjava da su sve enigmate započele tako što su prvo sami rješavali ukrštenice, a zatim pokušavali da ih sastave.
"Prvu sam objavio 1967. godine i od tada ne prestajem. Nema novina u nekadašnjoj Jugoslaviji u kojima nisam radio. Enigmatika zahtjeva neprestano učenje, čitanje i istraživanje. Autor mora da koristi rječnike, enciklopedije i druge izvore kako bi opisi bili tačni i jasni“, kaže Živanić.
Sastavljanje ukrštenica je zahtjevan proces koji može da traje od nekoliko sati do više dana, u zavisnosti od kompleksnosti. Ključna stvar je odabrati polaznu tačku – bilo da je to slika, ime poznate ličnosti ili aktuelna tema.
"Urednici često zahtijevaju tematske ukrštenice, koje se formiraju oko određene ličnosti ili pojma. Kada radim slobodne ukrštene reči, tada imam više kreativne slobode. Sastavljanje zahtjeva promišljanje kako bi riječi bile logično povezane, a istovremeno prilagođene rješavačima. Ne smije se dogoditi da se ukrštaju dvije manje poznate riječi, jer bi to otežalo rješavanje“, objašnjava Živanić.
Mladi zainteresovaniji za kvizove nego enigmatiku
Nekada su enigmate skupljali ilustrovane časopise i leksikone kako bi nalazili pojmove za ukrštenice. Danas, internet nudi neograničene resurse, ali i dalje je ključno imati opsežno znanje.
"Mnogo se rješava ukrštenih riječi. Ne kažu bez razloga da je enigmatika gimnastika uma. Ona pomaže da održimo mentalnu oštrinu i koncentraciju. Nažalost, sve je manje mladih koji se bave sastavljanjem ukrštenica. Nedostaje im interesovanje, ali i znanje. Ipak, raduje me što vidim mlade na kvizovima, jer su to pokazatelji znanja i informisanosti", zaključuje Milorad Živanić.
Enigmatika, osim što je izvor zabave, ostaje važan dio kulture i obrazovanja, pomažući ljudima da razvijaju jezičke i logičke sposobnosti, prenosi Euronews.rs.