Loader
Loader
Pronađite nas

Trump ukida Start-Stop tehnologiju u automobilima: "Potpuno je beskorisna"

Evropska unija optužila TikTok zbog netransparentnosti u pogledu oglašavanja

Zapanjujuće nove slike s teleskopa James Webb pomažu u otkrivanju misterija Jupiterovih sjajnih aurora

Jupiter (Izvor: NASA via AP)
Euronews.com/Euronews.ba
Objavljeno

Nove slike koje je snimio NASA-in svemirski teleskop James Webb (JWST) prikazuju detalje Jupiterovih aurora i kako se one formiraju.

ADVERTISEMENT

Aurore na Jupiteru su stotine puta svjetlije od onih koje se vide na Zemlji, otkrile su nove slike sa svemirskog teleskopa James Webb.


Najveća planeta Sunčevog sistema prikazuje upečatljiva plesna svjetla kada se čestice visoke energije iz svemira sudare s atomima plina u atmosferi blizu svojih magnetskih polova, slično načinu na koji se aurora borealis, ili sjeverna svjetlost, aktivira na Zemlji.


Ali Jupiterova verzija ima mnogo veći intenzitet, prema međunarodnom timu naučnika koji su analizirali fotografije sa Webb-a snimljene na Božić 2023. godine, prenosi Euronews.com.


Webb je prethodno snimio Neptunove sjajne aurore u najdetaljnijim snimcima do sada, mnogo decenija nakon što su prvi put slabo detektovane tokom preleta svemirske letjelice Voyager 2.


Po čemu se Jupiterova aurora razlikuje od Zemljine


Aurore na Zemlji nastaju sudarom nabijenih čestica sa Sunca s plinovima i atomima u atmosferi blizu planetarnih polova, uzrokujući pruge plesajuće svjetlosti na nebu.


Na Jupiteru su prisutni i dodatni faktori osim solarnog vjetra. Čestice visoke energije također dolaze iz drugih izvora, uključujući Jupiterov vulkanski mjesec Io.


Jupiter (Izvor: NASA via AP)


Jupiterovo veliko magnetsko polje zatim ubrzava ove čestice do ogromnih brzina, stotinama puta bržih od aurora na Zemlji. Čestice udaraju u atmosferu planete, uzrokujući sjaj gasova.


James Webb je uspio dati više detalja o tome kako se formiraju na Jupiteru zahvaljujući njegovim jedinstvenim sposobnostima.


Nove podatke i slike snimio je tim naučnika predvođen Jonathanom Nicholsom sa Univerziteta Leicester u Velikoj Britaniji, kamerom bliskog infracrvenog zračenja (NIRCam).


"Kakav je to bio božićni poklon – jednostavno me je oduševio!“, rekao je Nichols.


"Željeli smo vidjeti koliko se brzo aurore mijenjaju, očekujući da će se polako pojavljivati ​​i nestajati, možda tokom četvrt sata ili tako nešto. Umjesto toga, posmatrali smo cijelo područje aurore kako šušti i pucketa od svjetlosti, ponekad varirajući iz sekunde u sekundu.“


Nalazi su objavljeni u ponedjeljak u časopisu Nature Communications.

Možda će vam se svidjeti

Novi AI sistem može preventivno da prepozna rizik od partnerskog nasilja

Meta planira da otpusti 20 odsto zaposlenih zbog AI-a

U BiH registrovana skoro 3.000 Golfa 2, najviše ih u Goraždu