Pobunjenici koje podržava Iran preuzeli su odgovornost za subotnji napad, treći na isti aerodrom u samo sedam dana. Među poginulima je i američki državljanin, a američki predsjednik Donald Trump izjavio je da razmatra mogućnost uključivanja SAD-a u vojne operacije protiv Huta, piše Index.hr.

Novi napadi dodatno su zaoštrili sukob koji traje više od deset godina i ponovo otvorili pitanje može li se rat u Jemenu proširiti u širi regionalni obračun u koji bi bile uključene i velike svjetske sile.

Ko su jemenski Huti?

Huti su politički i vjerski pokret koji je nastao tokom 1990-ih godina na sjeveru Jemena. Pripadaju zejdijskoj grani šiitskog islama, a njihovo službeno ime je Ansar Allah, što znači „Božiji pomagači“.

Pokret je dobio ime po porodici Huti, iz koje potječu njegovi osnivači. Danas ga predvodi Abdul Malik al-Huti.

Od lokalnog vjerskog pokreta Huti su se postepeno razvili u snažnu vojnu i političku organizaciju. Protive se američkom i izraelskom utjecaju na Bliskom istoku, dok im Iran pruža političku i vojnu podršku.

Dio su takozvane „osovine otpora“, neformalnog saveza grupa koje podržava Iran, a kojem pripadaju i libanski Hezbolah te palestinski Hamas.

Huti su 2014. godine zauzeli Sanu, glavni grad Jemena. Njihovo daljnje napredovanje naredne godine potaknulo je vojnu intervenciju koalicije predvođene Saudijskom Arabijom, koja je nastojala vratiti međunarodno priznatu jemensku vladu na vlast.

Uprkos godinama sukoba i bombardiranja, Huti su zadržali kontrolu nad velikim dijelom sjevernog i zapadnog Jemena. Prema procjenama, pod njihovom kontrolom nalazi se između četvrtine i trećine teritorije zemlje, na kojoj živi većina jemenskog stanovništva – prema nekim procjenama, između 70 i 80 posto.

Ostatkom zemlje upravljaju druge političke i vojne strukture, uključujući snage povezane s međunarodno priznatom jemenskom vladom, koja ima podršku Saudijske Arabije i njenih saveznika. Dugogodišnji rat tako je Jemen ostavio duboko politički i teritorijalno podijeljenim.

Zašto su Huti u sukobu sa Saudijskom Arabijom?

U pozadini sukoba nalazi se dugogodišnje rivalstvo Saudijske Arabije i Irana, dviju regionalnih sila koje nastoje proširiti svoj politički i vojni utjecaj na Bliskom istoku.

Saudijska Arabija, u kojoj dominira sunitska tradicija islama, strahovala je da bi Huti mogli preuzeti kontrolu nad cijelim susjednim Jemenom i pretvoriti ga u državu pod snažnim iranskim utjecajem.

Zbog toga je Rijad 2015. godine okupio koaliciju arapskih država koja je, uz američku podršku, pokrenula vojnu intervenciju s ciljem podrške međunarodno priznatoj jemenskoj vladi.

Saudijske snage godinama su izvodile zračne napade na položaje Huta. Pobunjenici su, s druge strane, uzvraćali raketnim napadima i dronovima, gađajući saudijske gradove, aerodrome i naftna postrojenja.

Uprkos vojnoj nadmoći, Saudijska Arabija nije uspjela poraziti Hute niti ih potisnuti s većine teritorija koje su zauzeli.

Posljedice rata posebno su teške za civilno stanovništvo. Sukob je doprinio jednoj od najtežih humanitarnih kriza na svijetu, a milioni Jemenaca suočeni su s nedostatkom hrane, ograničenim pristupom zdravstvenoj zaštiti i nedostatkom osnovnih životnih potrepština.

Kako je došlo do nove eskalacije sukoba?

U aprilu 2022. godine, uz posredovanje Ujedinjenih nacija, dogovoreno je primirje koje je znatno smanjilo intenzitet borbi. Iako nije trajno produženo, relativno zatišje nastavilo se i nakon njegovog isteka.

Napetosti su ponovo porasle nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine i izbijanja rata u Gazi.

Huti su potom počeli ispaljivati projektile i dronove prema Izraelu te napadati brodove u Crvenom moru. Tvrdili su da time pružaju podršku Palestincima i vrše pritisak zbog izraelskih vojnih operacija u Gazi.

Napadi na pomorski saobraćaj privukli su međunarodnu pažnju jer je riječ o jednoj od najvažnijih trgovačkih ruta između Azije i Evrope.

Prema navodima iz teksta, nova prekretnica dogodila se 20. jula, kada su Huti proglasili pomorsku blokadu Saudijske Arabije i zaprijetili da saudijskim brodovima neće dozvoliti prolazak kroz strateški važan moreuz Bab el-Mandeb.

Svoje poteze obrazložili su kao odgovor na saudijsku blokadu Jemena i napade na aerodrom u Sani. Saudijska Arabija odbacila je njihove optužbe i najavila odlučan odgovor.

Tokom septembra Huti su, prema navodima iz teksta, u iznenadnoj ofanzivi zauzeli dodatna područja duž obale Crvenog mora, što je dovelo do nove saudijske vojne operacije.

Početkom oktobra koalicija predvođena Saudijskom Arabijom pokrenula je opsežne zračne napade na položaje Huta, uključujući ciljeve u Sani i duž obale. U kopnenim operacijama učestvovale su i snage lojalne međunarodno priznatoj jemenskoj vladi, uz podršku regionalnih saveznika.

Huti su odgovorili napadima na saudijsku infrastrukturu, uključujući aerodrome, luke i naftna postrojenja, čime je dodatno povećan rizik od širenja sukoba.

Zašto bi sukob mogao imati globalne posljedice?

Sukob Huta i Saudijske Arabije odavno prevazilazi granice Jemena. Jedan od glavnih razloga za zabrinutost jeste geografski položaj teritorija pod kontrolom Huta, posebno njihova blizina moreuzu Bab el-Mandeb.

Ovaj moreuz povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i Indijskim okeanom te predstavlja jednu od ključnih pomorskih ruta za međunarodnu trgovinu. Njime prolaze trgovački brodovi i tankeri koji povezuju azijska i evropska tržišta preko Sueckog kanala.

Svako ozbiljnije ometanje pomorskog saobraćaja moglo bi dovesti do kašnjenja u isporukama, rasta troškova prijevoza i dodatnih pritisaka na cijene nafte i druge robe.

Rizik je još veći zbog regionalnih savezništava. Iran pruža podršku Hutima, dok je Saudijska Arabija jedan od najvažnijih američkih partnera na Bliskom istoku. Eventualno direktno uključivanje Washingtona u sukob moglo bi dodatno proširiti krug zemalja uključenih u vojne operacije.

Nakon napada na Rijad, u kojem je, prema navodima iz teksta, poginuo i američki državljanin, mogućnost američkog vojnog odgovora dodatno je povećala zabrinutost zbog daljnje eskalacije.

Ključno pitanje više nije samo kako okončati rat u Jemenu nego i hoće li se sukob proširiti na druge dijelove Bliskog istoka. U slučaju direktnog uključivanja dodatnih regionalnih i svjetskih sila, posljedice bi mogle osjetiti ne samo zemlje u neposrednom okruženju nego i međunarodna trgovina i globalna ekonomija.