Nakon što su u utorak rano ujutro, u isključivoj ekonomskoj zoni Bugarske u Crnom moru, napadnuta dva trgovačka broda, svjetska javnost i dalje traži odgovore na ključna pitanja. Jedan brod je potpuno uništen i potonuo, dok je drugi pretrpio teška oštećenja.

Dok su spasilačke operacije obustavljene bez pronalaska nestalih članova posade, na diplomatskom i političkom planu traje spor oko toga ko stoji iza napada i kako je on izveden. Ovaj događaj uslijedio je nakon napada na turski brod u blizini obale Rumunije, koji se dogodio dan ranije.

Bugarski premijer Rumen Radev opisao je napad dronom, oko 130 kilometara od obale Bugarske, kao “potpuno neprihvatljiv”. Jedan trgovački brod je potonuo, dok je drugi oštećen. Radev nije rekao ko je odgovoran za napad, dok je istraga u toku.

Reakcije ključnih aktera pokazuju oprez i različite stavove o tome ko stoji iza napada na civilna plovila.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je ukrajinska mornarica u stalnom kontaktu sa bugarskim kolegama i da je zajedničkom istragom utvrđeno da je riječ o ruskom kombinovanom napadu u kojem su korišćeni pomorski i vazdušni dronovi.

Zelenski je naglasio da ukrajinske snage nisu izvodile vojne operacije na tom području i optužio Moskvu da pokušava da zapadni dio Crnog mora učini nesigurnim za civilnu i komercijalnu plovidbu.

"Ovo je užasan udar dva ruska drona na civilno plovilo u neutralnim vodama i nastavak ruske strategije eskalacije", poručio je ukrajinski lider, zahtijevajući odgovor i koordinaciju sa zapadnim partnerima.

Sa druge strane, reakcija zvanične Sofije bila je odmjerenija. Bugarski ministar odbrane Dimitar Stojanov rekao je da država u ovom trenutku ne može sa sigurnošću da potvrdi čiji su dronovi izveli napad. Bugarske vlasti vjeruju da su korišćeni pomorski dronovi, ali insistiraju na tome da se konačan sud ne može donijeti dok se ne pronađu materijalni ostaci letjelica ili dok neko zvanično ne preuzme odgovornost.

Stojanov je, međutim, rekao da incident nije bio nesreća, već ciljani napad, ocjenivši da je Bugarska ovim događajem praktično postala dio "hibridnog rata između Ukrajine i Rusije".

Radev je istakao da se napad dogodio van teritorijalnih voda Bugarske, ali u zoni za koju je ta zemlja odgovorna kada je riječ o misijama potrage i spasavanja. Zbog rastuće prijetnje, najavio je da će njegova vlada hitno odobriti kupovinu još pet protivvazdušnih raketnih sistema.

EU planira zaštitu Crnog mora

Napadi su ponovo otvorili pitanje sposobnosti Evrope da zaštiti plovidbu i kritičnu infrastrukturu u Crnom moru, više od godinu dana nakon što je EU pokrenula strategiju za jačanje bezbjednosti u tom regionu.

Kada je Strategija bezbjednosti Crnog mora predstavljena u maju 2025. godine, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kallas upozorila je da region osjeća posljedice prelivanja ruske invazije punih razmjera na Ukrajinu.

"Region Crnog mora je glavna meta hibridnih aktivnosti. Evropska unija želi da unaprijedi saradnju u borbi protiv sajbernapada, dezinformacija i drugih neprijateljskih aktivnosti", rekla je Kallas.

"Ponovljena kršenja vazdušnog prostora i napadi na luke i plovne puteve ukazuju na tu stvarnost", navela je ona.

Cilj strategije je da se obezbijedi sigurnost ovog pomorskog koridora, ali i zaštiti kritična infrastruktura i objekti, poput postrojenja na moru i podmorskih kablova. Strategijom je predviđeno i formiranje Centra za pomorsku bezbjednost Crnog mora, koji bi trebalo da koordinira podršku i unaprijedi saradnju obalskih straža. Centar bi takođe analizirao podatke sa senzora sa morskog dna i upozoravao saveznike na potencijalne opasnosti i nadolazeće pretnje.

Izvještaj Evropske komisije o sprovođenju Strategije EU za Crno more iz jula potvrdio je da su Rumunija i Bugarska zajednički razvile koncept za ovaj centar, čiji je jedan od ciljeva borba protiv složenih hibridnih pretnji. Nakon upada drona u Bugarskoj, rumunska ministarka spoljnih poslova rekla je u utorak da će centar biti smješten u glavnim lukama obe zemlje - Konstanci u Rumuniji i Varni u Bugarskoj.

Upitan da proceni efikasnost strategije nakon ovonedeljnih incidenata, portparol Evropske komisije Christian Wigand rekao je da je u regionu, zahvaljujući toj politici, pokrenuto 65 projekata vrijednih 200 miliona evra.

"U tom kontekstu treba dodati da je Evropska agencija za pomorsku bezbjednost ponudila podršku rumunskim i bugarskim vlastima, u skladu sa svojom ulogom u pružanju podrške na evropskom nivou u oblasti pomorske bezbjednosti i situacione svjesnosti", rekao je Wigand.

Dodao je i da su Rumunija i Bugarska zatražile satelitske snimke kako bi unaprijedile situacionu svjesnost nakon napada, "a mi ih trenutno dostavljamo".

Govoreći o Centru za pomorsku bezbjednost Crnog mora, Wigand je rekao da je riječ o projektu koji vode Rumunija i Bugarska, a koji ima za cilj da "pomogne u unapređenju situacione svjesnosti na moru i sagledavanju kritične infrastrukture".

Veliki nedostaci u evropskoj pomorskoj odbrani

Međutim, procurila verzija ključnog godišnjeg izveštaja EU o spremnosti za odbranu pokazuje velike nedostatke u odbrambenim sposobnostima širom Evrope, posebno kada je riječ o pomorskom ratovanju.

Dokument, koji je pripremila Evropska odbrambena agencija uz doprinos Evropske komisije i Evropske službe za spoljno djelovanje, procjenjuje da li je 27 država članica na putu da do 2030. godine dostigne potrebnu odbrambenu spremnost. Iako vlade zemalja EU planiraju da od 2024. do 2029. godine ulože oko 98,9 milijardi evra u pomorske sposobnosti, postojeći nedostaci odnose se na čitav niz pomorskih operacija.

"Kritični nedostaci i dalje postoje kada je riječ o pomorskoj municiji i zalihama projektila, integrisanoj protivvazdušnoj i protivraketnoj odbrani na moru (IAMD), sposobnostima za udare velikog dometa i zaštiti infrastrukture na morskom dnu", navodi se u izvještaju.

Kako bi se problem rešio, u izvještaju se preporučuju tri pravca djelovanja: razvoj sposobnosti za praćenje situacije na moru, uspostavljanje ravnoteže između ulaganja u velike borbene platforme i pomorske udarne sposobnosti, kao i ulaganje u prateće kapacitete, poput zaštite infrastrukture na morskom dnu.

Mihai Sebastian Chihaia, stručnjak za pomorsku bezbjednost iz Evropskog centra za politiku, rekao je da je Crno more dobilo premalo pažnje u široj evropskoj debati o odbrani i ocijenio da same strategije nisu dovoljne.

"Imamo priličan broj strategija, imamo priličan broj pravaca delovanja, ali da biste zaista obezbijedili Crno more, potrebne su vam konkretne sposobnosti", rekao je on za Euronews.

Među njima su, kako je naveo, obavještajne operacije, poput korišćenja senzora i radara. Chihaia je ocijenio da bi i NATO, kao temelj kolektivne odbrane Evrope, mogao da razvije posebnu strategiju za Crno more. Nakon incidenata sa dronovima početkom ove nedjelje, Rumunija, Bugarska i Turska istakle su da koordiniraju napore na jačanju bezbjednosti u regionu.

Međutim, Chihaia je rekao da i dalje nedostaje šira vizija buduće bezbednosne arhitekture Crnog mora. Uprkos godinama razgovora, NATO još nije izradio takvu strategiju.

"To se nije dogodilo", rekao je on.

Chihaia je naveo da je uloga Evropske komisije da državama članicama ponudi pravce djelovanja i ideje. To može da uključuje i mogućnosti finansiranja, poput programa odbrambenih zajmova SAFE (Security Action for Europe).

"Suština je u tome da se države članice podstaknu da rade zajedno, razvijaju nova tehnološka rješenja i integrišu ih", rekao je on.

Portparol Evropske komisije Thomas Regnier rekao je da Bugarska i Rumunija "imaju ključnu ulogu u odbrani našeg istočnog krila", dodajući da dvije zemlje kroz program SAFE zajedno dobijaju 20 milijardi evra.

Napadi na brodove i pitanje odgovornosti

Istovremeno, incidenti su dodatno pojačali zabrinutost zbog bezbjednosti civilne plovidbe u Crnom moru.

Rumunska ministarka spoljnih poslova Oana-Silvia Țoiu opisala je smrtonosni incident koji se dogodio u blizini obale Rumunije kao "flagrantno kršenje međunarodnog prava".

U ponedeljak se u blizini Rumunije zapalio, a potom i potonuo teretni brod u vlasništvu turske kompanije koji je prevozio ukrajinsko žito. Zelenski je rekao da su brod napali ruski dronovi. Dvije osobe na brodu su poginule.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen osudila je oba incidenta.

"Situacija u Crnom moru sve više zabrinjava. Napadi na civilne brodove su neprihvatljivi", rekla je ona

Napadi su tako, u kratkom periodu, ponovo stavili u fokus bezbjednost trgovačkih brodova, luka, plovnih puteva i infrastrukture u Crnom moru, ali i pitanje da li postojeće evropske i NATO sposobnosti mogu da odgovore na sve složenije prijetnje u ovom regionu.