ADVERTISEMENT

Francuske vlasti pokrenule su istrage radi utvrđivanja odgovornosti za nasilje, dok se politički vrh suočava s kritikama zbog načina na koji su protesti obezbjeđivani. Predsjednik Emmanuel Macron osudio je nasilje i poručio da će odgovorni za napade i pljačke biti kažnjeni.

Više od pola miliona ljudi na ulicama

Prema podacima francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova, na protestima je učestvovalo oko 550.000 ljudi, uključujući 110.000 u Parizu. Organizatori su procijenili da se širom zemlje okupilo oko 800.000 demonstranata.

Protesti su okupili pripadnike pokreta Žuti prsluci, sindikate, studente, poljoprivrednike i druge građane nezadovoljne rastom cijena, padom kupovne moći i stanjem javnih službi, posebno obrazovanja.

Iako je veliki broj demonstracija protekao mirno, na marginama okupljanja u više gradova izbili su sukobi. Policija je koristila suzavac i vodene topove kako bi rastjerala nasilne grupe, čiji su pripadnici bacali različite predmete na policajce, palili automobile i napadali poslovne i javne objekte.

Požar u gradskoj vijećnici, pljačke i velika materijalna šteta

U Limogesu je požar teško oštetio istorijsku zgradu gradske vijećnice, dok su u Marseilleu, Lyonu i Bordeauxu zabilježeni pljačke prodavnica, oštećenja zgrada i napadi na javne objekte.

U Lyonu je zapaljena turistička kancelarija na trgu Bellecour, dok su u Marseilleu demonstranti upali u hol gradske vijećnice. U Bordeauxu je opljačkana rezidencija prefekta.

Gradonačelnici pogođenih gradova zatražili su razgovor s premijerom Sébastienom Lecornuom, tražeći objašnjenja o raspoređivanju policijskih snaga i postupanju vlasti tokom nereda.

Izvršni direktor trgovačkog lanca Carrefour Alexandre Bompard izjavio je da je pogođeno više od 50 prodavnica tog lanca, a štetu je procijenio na nekoliko miliona evra.

Demonstrant preminuo, tinejdžer teško povrijeđen

Jedan demonstrant preminuo je nakon što se srušio na Bulevaru Magenta u Parizu. Policija je saopštila da je doživio kardiorespiratorni zastoj.

List „Le Parisien“ objavio je da je sedamnaestogodišnjak u Saint-Étienneu izgubio šaku nakon što ga je pogodila policijska granata. Ovaj slučaj dodatno je podstakao kritike policijskih metoda tokom demonstracija.

U Parizu je, prema podacima policije, uhapšeno 855 osoba, dok su tužioci zasebno prijavili 720 hapšenja, uključujući 517 osoba koje su zadržane u pritvoru. Podaci o hapšenjima i povrijeđenima mijenjali su se tokom izvještavanja, a istrage su nastavljene.

Vlast i opozicija razmjenjuju optužbe

Premijer Sébastien Lecornu najavio je međuministarski krizni sastanak na kojem će se razmatrati posljedice nereda, bezbjednosne mjere i dalji pravosudni postupci. Očekuju se i razgovori s gradonačelnicima Pariza, Marseillea i Lyona.

Lecornu je za nasilje optužio ultraljevicu i kriminalne grupe, dok su opozicioni političari kritikovali postupanje policije. Zelena političarka Marine Tondelier pozvala je ministra unutrašnjih poslova Laurent Nuñeza da podnese ostavku.

Predsjednica Nacionalne skupštine Yaël Braun-Pivet razmatra mogućnost osnivanja parlamentarne istražne komisije, a za utorak je najavljen sastanak s predsjednicima poslaničkih klubova.

Protesti su obnovili sjećanja na pokret Žutih prsluka iz 2018. i 2019. godine, koji je takođe nastao zbog visokih troškova života i nezadovoljstva ekonomskom politikom vlasti. Ovogodišnja okupljanja dodatno su obilježeni nezadovoljstvom zbog stanja u obrazovanju i javnim službama, uoči predsjedničkih izbora u Francuskoj naredne godine.