Protesti su djelimično inspirisani demonstracijama u Francuskoj, a belgijske studentske grupe saopštile su da se protive rastu troškova školovanja i reformama za koje strahuju da će dodatno otežati pristup visokom obrazovanju.

Demonstranti su se okupili u centru Brisela, a mnogi su nosili maske i uzvikivali antifašističke parole. Policija je upotrijebila suzavac i vodene topove, dok su pojedini demonstranti prevrnuli automobil.

Protesti su održani i u Liježu, na istoku Belgije, gdje su studenti ranije ovog mjeseca demonstrirali protiv sistema obrazovanja na francuskom jeziku. Ukazali su na rast troškova školovanja i poteškoće u pristupu nastavnim materijalima.

Belgijski ministar unutrašnjih poslova Bernar Kinten napisao je na platformi X da "ono što se dešava u Briselu više nije samo protest“ i poručio da će "biti upotrijebljena sva neophodna sredstva kako bi se ponovo uspostavio red“.

Talas masovnih protesta u Francuskoj počeo je sredinom septembra kao lokalni štrajk i pobuna učenika i nastavnika u jednoj srednjoj školi u siromašnijem pariskom predgrađu Kretaj. Povod su bili loši uslovi u prosvjeti, uključujući hroničan nedostatak profesora, prenatrpane učionice i zapuštene školske zgrade.

Tokom narednih sedmica protesti su postajali sve radikalniji i proširili se na srednje škole i fakultete širom zemlje, uz masovne blokade i sukobe sa policijom.

Demonstracijama su se pridružili sindikati, roditelji i aktivisti nekadašnjeg pokreta "Žuti prsluci“. Prvobitnim zahtjevima za reformu obrazovanja pridružili su se i protesti protiv visokih troškova života, rasta cijena goriva i vladinih mjera štednje.