Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen upozorila je na moguća velika smanjenja narednog dugoročnog budžeta Evropske unije (EU) uoči predstavljanja novog kompromisnog prijedloga.
“Svjesna sam da usklađivanje svih ograničenja nije lako. Takođe sam svjesna teške budžetske situacije u državama članicama. Ali, željela bih upozoriti na velika smanjenja. To bi moglo dovesti do ozbiljnog smanjenja sredstava za ključne prioritete o kojima smo se svi zajedno usaglasili”, kazala je Von der Leyen obraćajući se Evropskom parlamentu u Strazburu.
Trenutno su u toku pregovori između država članica EU o narednom višegodišnjem budžetu Evropske unije za period od 2028. do 2034. godine.
Evropska komisija predložila je sedmogodišnji budžet u iznosu od približno 1,76 biliona eura. Budžet se uglavnom finansira doprinosima država članica koji se određuju po veličini njihovih ekonomija.
Tradicionalno štedljive zemlje, poput Njemačke, snažno se protive predloženom obimu budućeg budžeta EU, dok druge države podržavaju nastavak izdvajanja značajnih sredstava kroz evropske subvencije, uključujući pomoć ekonomski manje razvijenim regijama.
Očekuje se da će Irska, koja trenutno predsjedava Savjetom EU, narednih dana predstaviti novi kompromisni prijedlog.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Costa nastoji postići dogovor o novom budžetu do kraja godine, prenosi DPA.
Von der Leyen: Dok EU zavisi od nafte i gasa, prosperitet Unije je van njene kontrole
Sve dok Evropa zavisi od nafte i gasa, njen prosperitet ostaje izložen događajima koji su van njene kontrole, izjavila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Govoreći na plenarnoj shednici Evropskog parlamenta u okviru pripreme sastanka Evropskog savheta, Von der Leyen je rekla da se Evropa suočava sa visokim troškovima energije.
"Porodice i industrija plaćaju cijenu krize koja se odvija daleko izvan naših granica. Od kraja februara, cijene gasa su porasle za 140 odsto, a cijene dizela su se udvostručile. Ako posmatramo uvoz fosilnih goriva, troškovi za Evropu su veći za 100 milijardi evra, a da pritom nismo dobili ni jedan jedini dodatni molekul energije", rekla je ona.
Kako je navela, preduzeća su pod velikim pritiskom, ljudi se bore da plate račune, a situacija bi se mogla pogoršati kako ulazimo u zimu.
"Prije četiri godine, Rusija je pokušala da nas ucjenjuje. U to vrijeme, 45 odsto našeg uvoza gasa dolazilo je iz Rusije. Gotovo preko noći, skoro sve je bilo prekinuto, ali Evropa je ostala ujedinjena i izašli smo jači. Diversifikovali smo izvore snabdijevanja i masovno ubrzali ulaganja u domaću čistu energiju", navela je predsjednica EK.
Prema njenim riječima, danas je uvoz ruskog gasa pao sa 45 na 12 odsto, a do kraja godine taj udio će biti sveden na nulu.
"Kada uvozimo fosilna goriva, uvozimo i šokove i krize koji idu uz njih. Moramo da transformišemo način na koji trošimo energiju. Danas moramo donijeti strateške odluke. Kako bismo osigurali našu energetsku nezavisnost u budućnosti, moramo zamijeniti fosilna goriva čistom električnom energijom proizvedenom ovdje, u Evropi", ocijenila je Von der Leyen.
Kako je ocijenila, energetski izazov sa kojim se EU suočava još jedan je podsjetnik da naredni dugoročni budžet mora biti dorastao brojnim izazovima pred kojima se Evropa nalazi.
"Moramo da pojačamo ulaganja u odbranu i bezbjednost, konkurentnost, vještačku inteligenciju, energetsku infrastrukturu, sirovine, istraživanje, inovacije, vještine, proširenje, međunarodna partnerstva", istakla je predsjednica Evropske komisije, prenio je Tanjug.