Posebno je teško stanje u glavnom gradu Kijevu. Rusija je napala dva važna mosta preko rijeke Dnjepar, što je izazvalo velike saobraćajne gužve i otežalo svakodnevni život građana. Stanovnici se plaše da bi sljedeći napadi mogli ugroziti snabdijevanje strujom, grijanjem i vodom, kao i funkcionisanje kanalizacionog sistema. Pored toga, zračni napadi se sve češće dešavaju i tokom dana, pa ljudi više nemaju dovoljno vremena za normalan život.

Svi u gradu, čijih osam mostova svakodnevno koristi oko 500.000 vozila, shvatili su šta bi to moglo značiti u mjesecima koji dolaze.

"Mislim da će situacija postati zaista veoma loša. Do sada smo morali da se nosimo samo s nedostatkom grijanja ili struje. Ali još nismo došli u situaciju da kanalizacioni sistem prestane funkcionisati“, rekla je Ukrajinka Yulia Po, izražavajući bojazan koju dijeli veliki broj stanovnika Kijeva, da Rusija možda priprema upravo takav scenario.

Oleksandr Danylyuk, bivši savjetnik ukrajinskog ministarstva odbrane i predsjednik Ukrajinskog centra za reformu odbrane, istraživačkog centra koji se bavi vojnim pitanjima:

"Mislim da bi Evropa ove godine trebala očekivati veliki novi talas izbjeglica iz Ukrajine“, dodaje on.

Ruski napadi zahvataju i druge gradove u Ukrajini. Pogođeni su mostovi, bolnice, škole, željeznice, skladišta i telekomunikacijski centri. Zbog toga dolazi do prekida internet veze, rada javnih službi i saobraćaja. Željeznički prijevoz je posebno ugrožen, jer su vozovi i pruge često na meti dronova, pa dolazi do kašnjenja, otkazivanja i evakuacije putnika. U napadima stradaju i civili, što dodatno pogoršava situaciju, piše britanski The Telegraph.

Problem i uništavanje ukrajinske privrede

Veliki problem predstavlja i uništavanje ukrajinske privrede. Rusija napada energetska postrojenja, gasnu infrastrukturu i električnu mrežu, čime otežava proizvodnju i snabdijevanje stanovništva osnovnim potrebama. Ukrajina je posebno ugrožena uoči zime, jer bi nedostatak struje i grijanja mogao izazvati ozbiljnu humanitarnu krizu.

Poljoprivreda, koja je jedan od najvažnijih izvora prihoda Ukrajine, također trpi velike gubitke. Zbog napada na željeznicu, brodove i luke na Crnom moru, zemlja ne može izvesti dovoljno žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda. Velike količine hrane ostaju uskladištene i propadaju. To dovodi poljoprivrednike u finansijske probleme, smanjuje prihode države i može izazvati rast cijena hrane u svijetu.

Teško je pogođena i metalurška industrija. Pojedine velike željezare morale su obustaviti proizvodnju zbog oštećenja izazvanih raketnim napadima. Zbog toga mnogi radnici ostaju bez posla, a država gubi značajan dio prihoda. Sve to dodatno slabi ukrajinsku ekonomiju i otežava finansiranje odbrane.

Zašto su ruski napadi postali sve intenzivniji

Postoji nekoliko objašnjenja zašto su ruski napadi postali intenzivniji. Jedan od razloga je razvoj novih, bržih i snažnijih dronova, koje ukrajinska protivzračna odbrana teže obara. Drugi razlog je to što Rusija, zbog nedovoljnog napretka na frontu, pokušava oslabiti Ukrajinu napadima na njene gradove i privredu. Važnu ulogu ima i činjenica da je Rusija veliki dio svoje privrede usmjerila na proizvodnju oružja i vojne opreme.

Rusija sada proizvodi veliki broj raketa i dronova, dok Ukrajina nema dovoljno sredstava da se od svih napada odbrani. Sjedinjene Američke Države i druge zapadne zemlje pomažu Ukrajini, ali njihova proizvodnja određenih vrsta naoružanja nije dovoljna da u potpunosti odgovori na ruske kapacitete.

Zbog toga analitičari smatraju da će ishod rata u velikoj mjeri zavisiti od toga koja strana može proizvesti više oružja i duže finansirati rat.

Ipak, Ukrajina pokušava da se pripremi za narednu zimu. Radi se na zaštiti elektroenergetske mreže, izgradnji lokalnih izvora električne energije i osiguravanju rezervnih sistema za grijanje i struju. Zalihe gasa su veće nego prethodne godine, a razvijaju se i nova sredstva za odbranu od dronova.

Uprkos teškoj situaciji, ukrajinski narod nije izgubio volju za otporom. Istraživanja pokazuju da je veliki broj građana spreman nastaviti izdržavati rat, iako mnogi podržavaju pregovore o njegovom završetku. Većina se, međutim, protivi prihvatanju ruskih uslova jer strahuje da bi Rusija kasnije postavila još strožije zahteve.

Ukrajina pokušava oslabiti i rusku privredu napadima na njenu naftnu infrastrukturu, skladišta i centre za obradu podataka. Međutim, ti napadi ne mogu u potpunosti nadoknaditi razliku u industrijskim i finansijskim kapacitetima dvije zemlje.

Rat se sve više pomjera sa bojnog polja na ekonomiju, industriju i sposobnost proizvodnje oružja. Rusija pokušava iscrpiti Ukrajinu uništavanjem njene infrastrukture i privrede, dok Ukrajina zavisi i od pomoći zapadnih saveznika.

Pred njom je veoma teška zima, a njen dalji otpor zavisit će od toga koliko uspješno bude mogla zaštititi stanovništvo, obnoviti privredu i osigurati dovoljno sredstava za odbranu.

Građanka Kijeva, Yulia Po strahuje da će se situacija u mjesecima koji dolaze "samo pogoršavati“.

"Mislim da ćemo na kraju uspjeti da se izborimo sa svim tim, ali vjerovatno će ovo biti najteži period do sada. Valjda sam se već pomirila s tim da je naš život obilježen stalnom neizvjesnošću", kaže ona.