Dok se u medijima najavljivani dogovor Donalda Trumpa i Vladimira Putina opisuje kao "dogovor vijeka" koji bi mogao da promijeni odnose u svijetu, ostaje pitanje koliko je realno da on bude sproveden i kakve bi posljedice imao na međunarodne odnose.
ADVERTISEMENT
Dogovor o isporuci ruskog dizela privremeno ukida sankcije do aprila 2027. godine radi snižavanja cijena goriva, ali ostaje neizvjestan zbog oštećenih rafinerija, otpora Kijeva i nejasnog "energetskog primirja“.
Zoran Milosavljević iz Instituta za političke studije istakao je da su ključni akteri na svjetskoj sceni podržali takav dogovor.
"Kada pogledate premijera Velike Britanije i predsjednika Macrona u Francuskoj, dobijate određeni impuls i nadu da bi to moglo da dovede do konačnog okončanja sukoba, čemu su se svi nadali", kaže Milosavljević.
Dodaje da su uključeni međunarodni akteri zapravo garanti dogovora, ali i ističe da na današnjoj svjetskoj sceni više nema političkih ličnosti poput Šarla de Gola i Angele Merkel. S tim u vezi, kaže da je veoma teško procijeniti u kom pravcu će se kretati svjetska spoljna politika.
"Morate da izvučete maksimum iz onoga što vam trenutno pružaju lideri svjetskih i regionalnih sila. Vrlo je moguće da će doći do dogovora, jer je svima potreban", objašnjava sagovornik Euronews Srbija.
Dodaje da se ni nakon proteklog perioda situacija nije značajnije promijenila i ocjenjuje da je Evropa pokazala ekonomsku ranjivost, ističući da je izostanak ruskih energenata dodatno otežao očuvanje industrijske proizvodnje. Zbog toga je, prema njegovim riječima, bilo neophodno pronaći drugačije rješenje.
"Zato smatram da se ne bi ni premijer Britanije, ne bi ni gospodin Macron, ne bi i predsjednik SAD, odvažio da uđe u ovu vrstu razgovora", dodaje on.
Novinar NIN-a Gojko Vlaović ocijenio je za Euronews Srbija da je ruski gas i dalje potreban Evropi, ocjenjujući da je briselska administracija zastupala stav da Evropa može bez njih, iako je, prema njegovim riječima, zavisnost od tih energenata i dalje prisutna.
"Iako Evropska unija ima uvedene sankcije Rusiji u oblasti energetike, svaka država članica ima diskreciono pravo, uz odobrenje Brisela, da od njih odstupi kada su ugroženi njeni nacionalni interesi, posebno kada je riječ o nafti i gasu", kaže Vlaović.
Podsjetio je da su Mađarska i Slovačka uvozile ruski gas, a da Evropska unija zbog toga nije preduzimala mjere protiv tih država.
"U ovom trenutku, Sjedinjenim Američkim Državama je tijesno zbog situacije o kojoj smo govorili, dok Evropskoj uniji još nije. Kada se Evropska unija nađe u istoj situaciji kao SAD, i ona će popustiti i reći da određena zemlja ili kompanija ima pravo da uvozi rusku naftu ili gas, u zavisnosti od toga šta joj je u tom trenutku potrebno", kaže Vlaović.