ADVERTISEMENT

O ovim pitanjima u emisiji "Presjek", tokom pregleda dnevne štampe, govorili su bivša ministrica i potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović i Bojan Bilbija, urednik političke rubrike dnevnog lista "Politika". U razgovoru je bilo riječi o evropskoj energetskoj strategiji, posljedicama nedostatka gasa i mogućnosti da Sjeverni tok 2 ponovo postane dio evropskog snabdijevanja.

Mihajlović smatra da saradnja velikih sila ne zavisi samo od njihovih međusobnih političkih odnosa, već prije svega od interesa koje žele da ostvare. Kao primjer navela je odnose Sjedinjenih Američkih Država i Kine, uprkos trgovinskim nesuglasicama.

"Ne djeluje. Velike sile ipak prave određene vrste svojih dogovora zbog svojih interesa. To rade i Sjedinjene Američke Države sa Kinom, bez obzira čak i na trgovinski rat koji postoji. Svaki put kada su se sreli Xi i Trump u posljednjih godinu dana, oni su pravili svoje sporazume po nekim određenim važnim temama za Sjedinjene Američke Države ili za Kinu. To se odnosi isto i na Sjeverni tok", rekla je Zorana Mihajlović.

Kada je riječ o Evropi, pitanje snabdijevanja gasom ostaje otvoreno, a pronalaženje alternativa, prema njenim riječima, zahtijeva dogovore između velikih sila.

"Da budemo potpuno iskreni, ozbiljnih problema ima i bit će, ako govorimo o dostupnosti gasa i o tome kako uopće Evropa da se snabdije gasom. Danas Evropa još uvijek nije popunila svoja skladišta onako kako je svojim direktivama naredila svojim članicama, zato što prosto tog gasa nema. Na sve moguće načine moraju se naći alternative, ali se moraju naći dogovori između velikih. Dakle, kad se nađu dogovori i kad se uspostave dogovori između velikih, onda to drugačije izgleda", istakla je bivša ministrica i potpredsjednica Vlade Republike Srbije.

"Energetska strategija Evrope pokazala slabosti"

Bojan Bilbija ocijenio je da se evropska energetska strategija, koja je podrazumijevala oslanjanje na obnovljive izvore uz smanjivanje uloge pojedinih tradicionalnih izvora energije, suočila sa ozbiljnim izazovima. Govoreći o Sjevernom toku, podsjetio je na uništenje gasovoda i ukazao na to da njegova eventualna obnova zavisi i od političke volje.

"Koliko ja znam, oni su još odavno dali neke direktive da njima zapravo gas i ne treba, i da će oni da koriste energiju sunca, vjetra, plime i oseke, i ne znam još kojih. Ne treba im ni nuklearna energija. U Njemačkoj su pozatvarali sve nuklearne elektrane, elektrane na ugalj, i prelaze na sunce i vjetar. Međutim, ta strategija se pokazala kao krah. Ovo, kada govorimo o Sjevernom toku, taj gasovod je uništen prije četiri godine. I sjećamo se da je tadašnji predsjednik Biden to i najavio. Rekao je da taj gasovod mora biti uništen, otprilike, da parafraziram kako je on to rekao. I poslije šest mjeseci, otprilike, zaista, dogodile su se te eksplozije, pod misterioznim okolnostima. Optuženi su neki Ukrajinci, nikad nije utvrđeno ko je to uradio, ali zaista, mora da bude neka tehnološka sila koja bi to uradila“, smatra Bilbija.

Bilbija je ukazao i na značaj gasa za evropsku industriju, cijene proizvoda i životni standard građana. Prema njegovoj ocjeni, energetska pitanja mogu da imaju posljedice i po političku stabilnost, dok se eventualna obnova gasovoda sve više posmatra kroz mogućnost novog modela saradnje u kojem bi SAD imale ulogu posrednika.

"I sad treba obnoviti od četiri cijevi. Uništene su tri, svaka otprilike nosi po 25-26 milijardi kubika godišnje, i to može da se uradi. To nije naučna fantastika da se to obnovi. Ali do sada nije bilo te političke volje, i sada, čini mi se, da ima sve više te volje, pošto gasa nema, i pošto, ako bude i zima hladna, a i ljeti se troši isto mnogo gasa, industrija zavisi od toga. Cijena bilo kojeg proizvoda, evo ovih novina, zavisi od tog gasa i svega ostalog. Životni standard građana zavisi od toga. I na kraju krajeva, politička situacija u nekoj zemlji zavisi i od cijene gasa", dodaje.

Govoreći o mogućem dogovoru, Bilbija je ocijenio da bi eventualna obnova Sjevernog toka mogla da podrazumijeva i drugačiju ulogu SAD u trgovini gasom. Ipak, smatra da je takav scenario još daleko, prije svega zbog odnosa Rusije sa zemljama koje su joj uvele sankcije.

"I sada se pojavio Trump, koji želi i može, vjerovatno, svojim političkim autoritetom da obezbijedi i da garantuje, zapravo, obnovu tog gasovoda, ali da Amerika bude posrednik sada u toj trgovini, što ranije nije bilo. Njemačka je bila zapravo glavno evropsko, da kažem, čvorište, snabdjevač gasa. Od Njemačke dalje su se granali ti gasovodi. Taj najveći njemački gasovod, Opal, koji sada, ja ne znam čime se bavi, vjerovatno je prazan. I ta transverzala od Njemačke dolje do Baumgartena u Austriji, i to je zapravo kičma snabdijevanja bila gasa. Sve to više ne funkcioniše. Nije samo Njemačka, mnogi nemaju gasa", ocjenjuje urednik političke rubrike dnevnog lista "Politika".

Na kraju, Bilbija je naglasio da eventualni dogovor nije izvjestan i da bi, po njegovoj procjeni, Rusija morala da procijeni političke rizike takvog aranžmana.

"I očigledno se pojavljuje sada jedna potreba, prije svega egzistencijalna, politička potreba, da se ponovo dođe do tog gasa, ali da to ne bude više ruski gas, nego da kažu: 'E, to je sad američki gas, evo, pošto Amerika je posrednik.' Ali ja mislim da smo još daleko od tog scenarija. Evo, da sad skratim priču: daleko smo mi još od tog scenarija, prije svega zato što ja mislim da Rusija ne želi u ovom trenutku da ulazi u takvu vrstu, prije svega, rizičnih aranžmana, a drugo, da ulazi u takvu vrstu aranžmana sa onima koji su uveli 30.000 sankcija Rusiji, da bi ona sada, zbog nekog, da kažem, profita koji je ipak minoran u suštini, da bi kvarila tu čitavu svoju političku strategiju. Sačekat ćemo još dok se to ne dogodi", zaključuje Bilbija.