Loader
Loader
Pronađite nas

Hrvatska i Crna Gora bez dogovora o školskom brodu Jadran

Bujična poplava u Nepalu odnijela do 40 kuća, helikopteri angažovani za spašavanje stanovništva

    Hrvatska planira izgradnju četiri velike spalionice otpada

    Otpad (Izvor: AP Photo)
    AA, Euronews.ba
    Objavljeno

    Kako bi smanjila količine otpada na odlagalištima, Hrvatska planira izgradnju četiri energane u kojima bi se spaljivao otpad koji nije moguće reciklirati, pri čemu bi se proizvodila električna i toplinska energija, javlja Anadolu.

    ADVERTISEMENT

    Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovost, predviđene lokacije za ove energane su Šibenik, Osijek, Rijeka i Zagreb, no projekti se nalaze u različitim fazama pripreme. Naglašeno je kako nijedna od planiranih energana neće obrađivati opasni otpad, prenijela je agencija Hina.


    Količina komunalnog otpada po stanovniku u EU-u porasla je za oko osam posto u deset godina, s 479 kilograma u 2014. na 517 kilograma u 2024., istakla je Maja Feketić, načelnica sektora za fondove EU-a u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na nedavnom okruglom stolu "Energetska oporaba (opasnog) otpada".


    Hrvatska, koja je 2014. bila značajno ispod EU prosjeka s 379 kilograma otpada po stanovniku, do 2024. gotovo je dostigla EU sa 497 kilograma. Feketić je naglasila i kako je nastanak komunalnog otpada u Hrvatskoj brži nego u EU, a što snažno povećava pritisak na sistem obrade ostatnog otpada.


    Rekla je i kako je u Hrvatskoj stopa odlaganja otpada na odlagališta pala s 94 posto na 51 posto, a količina recikliranog otpada porasla sa četiri na 38 posto (od 2010. do 2024.).


    Navela je kako se u Hrvatskoj jasno uočava praznina između recikliranja i odlaganja koju u EU popunjavaju energane.


    Feketić je rekla da u Evropi ima više od 500 energana. Prema podacima iz 2023. u Poljskoj ih je devet, Austriji 12, Danskoj 23, Italiji 36, Švedskoj 37, Njemačkoj 92 i Francuskoj 116. Sve zemlje koje postižu najveće postotke recikliranja ujedno imaju i najviše energana, što znači da jedno s drugim nije u suprotnosti.


    Istakla je da Hrvatska do 2031. treba imati 11 CGO-a. Pet ih je u funkciji, tri su u izgradnji, za dva se čeka izbor izvođača radova, a Grad Zagreb, u kojem će biti najveći CGO, dobio je lokacijsku dozvolu. Navela je da će time biti oko 550.000 tona godišnje goriva iz otpada, znači nus produkta koji će izaći iz CGO-a.


    Kaže da se stoga u Hrvatskoj planira gradnja četiri energane, a niti jedna od njih neće biti za opasan otpad. Na izgradnji energana već se i konkretno radi.


    Feketić je rekla da je Fond u saradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije osigurao sredstva za izradu stručno-tehničke dokumentacije za postrojenje za energetsku upotrebu goriva iz otpada i prosušenog mulja na lokaciji CGO "Bikarac" kod Šibenika. Bit će to prva energana, njen kapacitet bit će 130.000 tona godišnje goriva iz otpada i izgradit će se za područje četiri dalmatinske županije.

    Druga energana bit će u kogeneracijskom postrojenju "Osijek" na lokaciji slobodne zone Osijek s kapacitetom od 54.000 tona godišnje za područje Slavonije.


    Istakla je da se Fondu javilo i nekoliko zainteresovanih gradova koji bi htjeli imati energanu. Otkrila je da tu prednjački Rijeka koja je predala zahtjev Fondu i njena energana bi mogla preuzimati gorivo iz otpada zajedno s prosušenim muljem iz CGO-a Marišćina, Kaštijun i Babina Gora.


    I Grad Zagreb kao glavni grad Hrvatske bi trebao krenuti u gradnju energane, a u najavi su i privatne investicije, rekla je Feketić.

    I predstojnik Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i okoliš na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje Daniel Rolph Schneider smatra da su Hrvatskoj potrebne četiri energane. Kaže i da tvrtka C.I.O.S. u Sisku planira energanu, a spominjala se i Kutina. Istakao je da od odluke da se izgradi energana pa do početka njenog rada treba osam do deset godina.


    Kaže da korištenje otpadne topline za proizvodnju električne i toplinske energije, recikliranje minerala i metala iz pepela, pa čak i nutrijenata (fosfor, cink) može značajno doprinijeti opskrbi sirovinama i energijom i postizanju evropskih klimatskih ciljeva. Smatra i da energetsko iskorištavanje otpada nudi mogućnost higijenskog i sigurnog zbrinjavanja otpada koji se ne može reciklirati, uz istovremeno iskorištenje njegovog energetskog sadržaja.


    Naglasio je i da je u Hrvatskoj trenutno operativno pet CGO-a, a još ih se šest gradi, odnosno projektira.


    Govoreći o situaciji u Evropi, istakao je da je u 2024. godini u EU energetski iskorišten 61 milijun tona komunalnog otpada, što daje udio energetske upotrebe od 26 posto.

    Čitajte više o ovoj temi

    Gospić čisti crnu tačku: Uklonjeno 130 tona otpada, opasni otpad ide u inostranstvo

    Hrvatski sabor nakon 18 sati završio raspravu o otpadu Gospiću, danas o Lici

    Osumnjičeni u slučaju ilegalnog otpada u Gospiću: Ne bježim od istrage i odgovornosti, tražim da se utvrde sve činjenice