Nakon objave preliminarnih rezultata opštih izbora u Bosni i Hercegovini uveliko se govori o sastavljanju vlasti na raznim nivoima. Jasni su i rokovi u kojima novoizabrani zvaničnici u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti trebaju sjesti u fotelje.
Početkom novembra CIK bi trebao potvrditi rezultate izbora u Bosni i Hercegovini. Uobičajeno se prvo konstituiše bh. Predsjedništvo sa Željkom Cvijanović, Denisom Bećirovićem i Darijanom Filipović, koji predlažu kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ministara.
SNSD i HDZ BiH se na osnovu izbornih rezultata vide u novoj izvršnoj vlasti, gdje bi rado i SDA, koja nema svog čovjeka u bh. Predsjedništvu.
"A kohabitacija člana Predsjedništva iz SDP-a i većinske SDA mogla bi da ugrozi dinamiku osnivanja i konstituisanja Savjeta ministara," navodi analitičar Miloš Šolaja.
Koji je nakon izbora 2018. konstituisan tek krajem naredne godine, pod vođstvom predsjedavajućeg Zorana Tegeltije iz SNSD-a. Zato ni sada ne žure.
"Ako budemo imali partnere, Savjet ministara se može brzo formirati. Ako ne budemo imali partnere, Savjet ministara se ne može brzo formirati," kaže Srđan Amidžić (SNSD).
Kandidat za predsjedavajućeg Savjeta ministara ima rok nešto veći od mjesec dana za imenovanje ministara i zamjenika. Potvrđuje ih samo Predstavnički dom. Pojedini pobjednici izbora poslušali bi savjet iz Brisela o brzom formiranju državne izvršne vlasti i najavljuju prve sastanke potencijalnih partnera.
"Dominantno je unutar bošnjačkog glasačkog tijela SDA i SDP. Tu je, naravno, blizu. Unutar srpskog glasačkog tijela to je dominantno SNSD. Kod nas smo mi i tu ćemo morati tražiti neka partnerstva, od županijskih vlada do entitetskih, pa evo do razine Bosne i Hercegovine," rekao je lider HDZ-a Dragan Čović.
U Sarajevskom kantonu SDA je vladajući koalicioni blok sačinila sa DF-om i Strankom za BiH.
"Kantonalni u decembru, ovaj federalni možda u februaru ili martu, a državni je, naravno, upitan. Vidjećemo kako će se odvijati, ali u najboljem slučaju moglo bi se tako u aprilu, recimo, državni nivo završavati", najavio je Faruk Kapidžić (SDA).
Sve bi se brže do kraja godine moglo završiti u Republici Srpskoj. SNSD sa partnerima ima ubjedljivu većinu za formiranje svih poluga vlasti u tom entitetu, što opozicija ne dovodi u pitanje.
"Rekao bih da je vrlo izvjesno da će to biti snažan opozicioni rad. To ne znači, svakako, da mi trebamo kritikovati sve što radi vlast," rekao je Nenad Vuković iz PSS-a.
Dugog čekanja na formiranje vlasti možda ne bude u Federaciji BiH, gdje je svojevremeno zbog nepostizanja političkog dogovora Fadil Novalić osam godina bio premijer. Ustavnim izmjenama koje je nametnuo bivši visoki predstavnik željele su se prevazići blokade u imenovanju.
"Moraćemo sačekati da vidimo kako će, ustvari, biti popunjeni domovi naroda, odnosno klubovi klubovi naroda," objašnjava Muamer Bandić (SBiH).
Oba federalna zakonodavna doma biraju predsjednika i dva entitetska potpredsjednika. Zatim kreće procedura za imenovanje nove federalne vlade. Mandatar ima više ustavnih rokova za formiranje kabineta. Postoji i dodatni mehanizam. Predsjednik Federacije, uz saglasnost samo jednog potpredsjednika, može predložiti izbor Vlade, koju moraju izglasati Predstavnički dom i Dom naroda.
Ako svi modeli propadnu, ide se na prijevremene izbore.
"Osnovno je pitanje u kojem obimu i šta će sve Stranka za BiH tražiti od SDA," ističe Enver Kazaz, politički analitičar.
U političkoj slagalici oni koji budu formirali vlast na svim nivoima moraju misliti i o ravnopravnoj zastupljenosti predstavnika konstitutivnih naroda.