Prema preliminarnim rezultatima, na ovogodišnjim Opštim izborima evidentirano je oko 387 hiljada nevažećih glasačkih listića. Koji su razlozi, šta kažu građani, šta nadležne institucije, je li sve uticalo na izborni rezultat?
Od 3 odsto do skoro 10 %, skok je nevažećih listića na ovim u odnosu na prethodne opšte izbore.
Građani su, pokazuju podaci CIK-a, pravili greške prilikom popunjavanja listića za parlamente. Najviše ih je bilo za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH – skoro 120 hiljada. Za Federalni parlament oko 70 hiljada, skupštine kantona i Predsjedništvo BiH nešto više od 60 hiljada, a za Narodnu skupštinu Republike Srpske oko 50 hiljada nevažećih listića. Najmanje nevažećih je bilo za predsjednika Republike Srpske – oko 26 hiljada.
Da li je novi sistem proizveo i nove probleme?
"Nije, po meni nije. Pretpostavljam da će na svakim narednim ići brže i bolje, tako da bez ikakvih problema", rekli su nam, između ostalog.
Drugi kažu da uopšte nije bilo teško glasati jer je uputstvo bilo ispisano na listićima.
Od ukupno nevažećih manji je broj praznih skeniranih listića u odnosu na pogrešno popunjene. U Koaliciji Pod lupom smatraju neznatnim broj nevažećih listića i navode da to nije umnogome uticalo na izborne rezultate.
"To je vjerovatno rezultat redizajna glasačkog listića, odnsono velike promjene koja dolazi nakon 24 godine jednog načina glasanja za koje je stranačka mašinerija bila spremna I obučena, ali za koje građani koji glasaju slobodno svojom voljom nisu bili baš dobro pripremljeni", kaže Dario Jovanović projektni menadžer Koalicije “Pod lupom”
Pokušali smo doći i do komentara u Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Rečeno nam je da konačni rezultati još nisu saopšteni i da prije toga još ne mogu komentarisati ovu problematku.Ni u političkim strankama ne dovode u pitanje saopštene preliminarne rezultate, niti ono što je, odnosno nije napisano na listićima, bili oni važeći ili ne.