ADVERTISEMENT

Govoreći o izborima koji su u javnosti već dobili epitet istorijskih, Arapović kaže da je takva ocjena možda pretenciozna, ali da je riječ o krupnom i pozitivnom iskoraku. Posebno izdvaja činjenicu da su preliminarni rezultati bili poznati vrlo brzo nakon zatvaranja biračkih mjesta.

„Prelijepo je što mi jutro možemo govoriti o gotovo završenim objavama izbornih rezultata sa vrlo visokom vjerovatnoćom da su oni vrlo pouzdani“, kaže Arapović.

Prema njegovoj ocjeni, još važnije je to što nakon izbornog dana nije bilo ozbiljnih prigovora političkih subjekata na tok glasanja, brojanje ili rezultate. To, smatra, predstavlja značajnu promjenu u odnosu na prethodne izbore.

„Ovo je prvi put od 1996., dakle u 30 godina, da nema političkih subjekata koji onako drastično ili glasno prigovaraju, traže ponavljanje izbora, ponavljanje glasanja na biračkim mjestima itd.“, navodi Arapović.

Ipak, jedan od najvažnijih rezultata izbora jeste drastičan pad izlaznosti. Arapović smatra da za to postoji nekoliko razloga. Prvi je, kako kaže, mogućnost da je ovog puta zabilježen realniji omjer građana koji žele glasati i onih koji za izbore nisu zainteresirani. Uvođenje novih tehnologija moglo je, prema njegovom mišljenju, posebno utjecati na starije birače, koji su u njima mogli vidjeti prepreku ili smetnju.

Treći razlog vidi u razočaranju dijela birača političkim strankama koje su bile na vlasti, dok kao četvrti faktor navodi i činjenicu da je izborni dan bio neuobičajeno lijep i topao za ovo doba godine.

„Kad to uzmete u obzir, izgubili smo nekih 300.000 glasača na ovim izborima. To nije nimalo zanemariv broj“, kaže Arapović.

Predsjedništvo bez velikih iznenađenja

Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, Arapović smatra da rezultati nisu bili neočekivani. Željku Cvijanović (SNSD) vidi kao iskusnu i prepoznatljivu političarku koja je imala snažnu stranačku i medijsku infrastrukturu, dok je opozicija u Republici Srpskoj, prema njegovoj ocjeni, bila previše razjedinjena da bi mogla napraviti ozbiljniji rezultat.

„Kad imate opoziciju sa dva kandidata, poziciju s jednim, nenormalno je očekivati bilo koji drugi rezultat osim ovoga“, kaže Arapović.

U Federaciji BiH situacija je, smatra, bila drugačija. Denis Bećirović (SDP)osvojio je manje glasova nego prije četiri godine, ali je njegov rezultat, prema Arapoviću, potrebno posmatrati u kontekstu ukupnog pada izlaznosti.

Posebno važnim smatra ulazak Semira Efendića (SBiH) u utrku, jer je dio glasova koji su ranije išli drugim kandidatima ovog puta otišao prema Stranci za BiH. Upravo je to, smatra Arapović, pomoglo Bećiroviću da zadrži pobjedu nad Bakirom Izetbegovićem.

Kada je riječ o hrvatskom članu Predsjedništva, Arapović ističe stabilnost biračkog tijela HDZ-a BiH i smatra značajnim što će dvije trećine Predsjedništva činiti žene.

Nada se da bi izbor Darijane Filipović (HDZ BiH) mogao donijeti i promjenu političke komunikacije između hrvatskih i bošnjačkih predstavnika.

„Nadam se da će to donijeti još jednu krupnu promjenu, a to je relaksiranje političke komunikacije između hrvatskih i bošnjačkih predstavnika i političkih subjekata“, kaže Arapović.

Istovremeno, upozorava da bi nova politička konstelacija mogla dovesti do problema u formiranju vlasti. Moguće je, smatra, da u naredne četiri godine uopšte ne bude novog saziva Savjeta ministara, već da postojeći sastav ostane na funkcijama jer bi, kako smatra, HDZ-u i SNSD-u mogla odgovarati "oslabljena Trojka.

Takav scenario, upozorava, mogao bi dodatno zakomplikovati i odnose u Federaciji BiH i Arapović napominje da to ne bilo korektno te bi donijelo dodatne nestabilnosti.

Bećirović izgubio dio glasova, Efendić promijenio odnos snaga

Govoreći o razlici između Bakira Izetbegovića i Denisa Bećirovića, Arapović navodi da je razlika u odnosu na prethodne izbore značajno smanjena.

Ključnim smatra upravo kandidaturu Semira Efendića, koja je promijenila raspored glasova.

Arapović smatra i da je dio birača mogao biti razočaran radom Denisa Bećirovića tokom prethodnog mandata.

„Građani su očekivali vjerovatno mnogo više“, kaže on, dodajući da su očekivali više operativnog rada i diplomatskog uspjeha, a ne samo medijskog prisustva.

Četiri godine mandata, smatra Arapović, predug su period da bi se politički učinak sveo na nekoliko primjera, pa rezultate izbora vidi kao upozorenje Bećiroviću i njegovom političkom okruženju.

Istovremeno, upozorava da će novi sastav Predsjedništva donijeti složeniju situaciju jer će, prema njegovoj procjeni, savez HDZ-a i SNSD-a predstavljati snažan politički blok prema Bećiroviću.

SDA pobjednik, NIP i Naša stranka među najvećim gubitnicima

Komentarišući rezultate stranaka u Federaciji BiH Arapović smatra da je SDA ostvarila izuzetno snažan rezultat, dok su NIP i Naša stranka pretrpjeli ozbiljne gubitke.

Prema njegovoj ocjeni, građani su jasno pokazali nezadovoljstvo rezultatima vlasti.

„SDP, NIP i Naša stranka zajedno imaju manje od SDA“, ističe Arapović.

NIP, smatra, posebno mora analizirati rezultat u Sarajevu, gdje je stranka ranije imala veoma snažnu bazu. Naša stranka je, prema njegovoj ocjeni, izgubila značajan dio biračkog tijela i mandata. To će se, smatra, direktno odraziti na mogućnost formiranja vlasti u Kantonu Sarajevo.

„Vrlo je izvjesna promjena kantonalne vlasti. Možda čak i na način da oni budu potpuno istisnuti“, kaže Arapović.

Istovremeno, smatra da dobar rezultat SDP-a ne mora automatski značiti i dolazak te stranke na vlast.

„Vi možete čak biti relativni izborni pobjednik, a da budete opozicija“, podsjeća Arapović, navodeći primjer SDA nakon prethodnih izbora.

Crveno-zelena koalicija kao mogući scenario

Upravo zbog promijenjenih odnosa snaga nakon izbora, Arapović ne isključuje mogućnost koalicije SDA i SDP-a.

„U politici trebamo sve očekivati. Ne treba nas ništa iznenaditi“, kaže.

Crveno-zelenu koaliciju SDA i SDP-a vidi kao potencijalno veoma stabilnu, i to ne samo na nivou Federacije BiH već i u odnosu prema državnom nivou. Ipak, upozorava da je riječ o hipotetičkom scenariju, jer rukovodstva obje stranke, prema njegovoj procjeni, vjerovatno preferiraju druge političke kombinacije.

SDA je, smatra, u znatno komotnijoj poziciji zbog vlastitog rezultata, ali i činjenice da su neke stranke koje bi joj mogle biti partneri ostvarile bolji rezultat.

DF platio cijenu odsustva Komšića

Među najvećim gubitnicima izbora Arapović vidi i Demokratsku frontu. Jedan od ključnih razloga je, prema njegovom mišljenju, izostanak kandidature Željka Komšića za Predsjedništvo BiH.

„Da budemo do kraja direktni, DF znači Željko Komšić“, kaže Arapović.

Drugi problem vidi u činjenici da su birači, kako smatra, postali prezasićeni općom političkom retorikom DF-a, iza koje često nije bilo konkretnih rezultata.

Treći problem je stranačka infrastruktura. Arapović DF opisuje kao stranku jakog lidera, javnog nastupa i promocije, ali bez dovoljno razvijene kapilarne infrastrukture na terenu.

Upravo su, smatra, izbori pokazali koliko je jaka terenska infrastruktura važna za izborni rezultat.

„Stranke koje imaju jaku bazu, jaku kapilarnu infrastrukturu napravile su izuzetne rezultate. To su SDA, SDP, HDZ, SNSD“, kaže Arapović.

Šta dalje u Federaciji?

Arapović očekuje da će nakon izbora biti otvorena brojna pitanja o formiranju vlasti. Posebno ističe Stranku za BiH, čiji je rezultat, prema njegovoj ocjeni, značajno bolji nego ranije.

Zbog toga, smatra, bez te stranke neće biti jednostavno formirati parlamentarnu većinu na pojedinim nivoima.

Istovremeno, upozorava da bi postojeća vlast mogla pokušati zadržati status quo.

„Ako se to desi, to bi se odrazilo onda i na vlast Federacije BiH“, kaže Arapović.

Njegova je poruka političkim strankama da iz rezultata moraju izvući ozbiljne pouke, posebno oni koji su do sada bili dio vlasti.

SNSD ostaje dominantan u Republici Srpskoj

Kada je riječ o Republici Srpskoj, Arapović ne očekuje velike promjene u parlamentarnoj većini. SNSD i njegovi partneri, smatra, ostvarili su rezultat koji im omogućava nastavak saradnje sa dosadašnjim koalicionim partnerima.

Pobjedu u utrci za predsjednika Republike Srpske objašnjava prvenstveno nejedinstvom opozicije.

„Opozicija naprosto nije bila jedinstvena i nisu svi koji su ne-SNSD-ovi glasači glasali za opozicione kandidate“, kaže Arapović.

Branka Blanušu pritom vidi kao kandidata koji nije imao dovoljno političke prepoznatljivosti i harizme da privuče i birače izvan stranačkog članstva SDS-a. Problem SDS-a, smatra, traje godinama i ogleda se u nedostatku liderstva i jasne političke profilacije.

Istovremeno, kao jednu od važnijih promjena u Republici Srpskoj izdvaja činjenicu da SDS više nije druga najjača politička stranka, već da tu poziciju preuzima Pokret „Sigurna Srpska“ Draška Stanivukovića.

Zbog toga očekuje preslagivanje opozicionih snaga, ali ne i promjenu vlasti.

„To otprilike znači da se vlast ili parlamentarna većina ne mijenja, ali se mijenja sastav snaga u opoziciji“, zaključuje Arapović.