Profesor geografije Vedran Zubić rekao je za Euronews BiH da nismo mnogo naučili a ni uradili nakon poplava 2014. godine, ali ni nakon poplava u Donjoj Jablanici deset godina kasnije. Kaže da se struka i javnost “ne treba previše baviti klimatskim promjenama već brzim geofizikalnim promjenama”.

Stigla je jesen, a sušni period od ljetos i dalje traje. Vodotoci su se ovog ljeta pretvorili u suha riječan korita, ističe profesor.

“Vodotoci gotovo da nisu ni postojali. Gotovo da su nam se neki pretvorili u takozvana suha riječna korita. Šta je problem kada u kratkom vremenskom periodu imate veću količinu padavina nakon ove suše, što zemljište ne može upiti toliku količinu vode, što mali kratki vodotoci koji nisu organizirani, nisu preuređeni koji su u divljini, vrlo brzo se napune vodom. I onda, naravno, svi koji su u blizini tih vodotoka se nađu u problemu. U ovom slučaju, obzirom da etezijske kiše dolaze sa Sredozemlja, sa juga, najviše ugrožena je bila niska Hercegovina, Čapljina, Stolac, Počitelj do Mostara otprilike, gdje je, ako sam dobro informiran, gotovo osamdeset do sto milimetara kiše palo za četrdeset osam sati. To je inače gotovo dvomjesečna količina koja padne. Dakle, kad čujete jedan milimetar kiše, to je litar vode na svaki kvadratni metar. To je relativno velika količina padavina koja u tom trenutku se ponaša otprilike kada padne kao u pustinji", rekao je Zubić.

Objašnjava kako u sušnom Dubaiju, te Rijadu bude poplava zato što nema ni zemljišta, niti vegetacije koja će "popiti" tu vodu koja se izluči.

"Još ako tome dodate naše reljefne konstrukcije, dešava se bujična poplava. To je normalno, voda se gravitacijski slijeva, kao što je bilo u Donjoj Jablanici prije dvije godine. Dakle, evidentno da imamo prirodnu predispoziciju za to. Šta nama tu ne odgovara? Ne odgovaraju ove brze geofizikalne promjene. Dakle, vi kada imate povećanje temperature na Mediteranu dva do tri stupnja, hajmo ga nazvati neki mediteranski El Niño, sasvim je normalno očekivati da đenovski ciklon koji bi trebao biti normalan u ovom periodu godine, to su ove kiše koje dolaze sa juga, koje se pomiješaju sa prašinom iz Sahare, da nam donesu obilje padavina i vjerovatno zbog pretjeranog zagrijavanja imaćemo ulazak u zimu nešto vlažniji i to kišno vlažniji, zanimljivo, a recimo, snježne padavine tek možda u drugom mjesecu naredne godine možemo očekivati. Dakle, evidentno da mi živimo te neke, hajmo ih nazvati klimatske promjene, mada se klimatske promjene uvijek dešavaju, ali ovo su zaista brze geofizikalne promjene meteorologije, stanja vremena i to je ono što nama, i prirodi ne odgovara", rekao je Zubić.

Od 2014. godine kad su bile velike poplave u sjevernoj Bosni nismo suštinski ništa uradili, poručio je Zubić. Naveo je I poplave u Donjoj Jablanici prije dvije godine.

“Nisam vidio da da se nešto pošumilo, da se nešto usmjerilo, da su se pregradila neka korita, osim ako se nije napravio neki restoran nekog kuma od nekog političara. Ja stvarno nisam vidio ništa drugo. I onda se iznenadimo što nam se to ponovo dešava. S tim da kad su nizinske poplave, mnogo ih je lakše očekivati, kontrolirati, jer polako raste nivo Save, kao i Dunava. A kad su bujične, nemate kada reagirati. Sad je konstruktivno veoma jasno da u zoni gdje ste napravili deforestaciju, napravili kamenolom, donijeli neko kamenje, onog trenutka kada je krenula bujična poplava i probila tu barijeru kamenje da se kamenje obrušilo na to selo, na cestu M17, na selo Donju Jablanicu. Sa druge strane, gdje niste imali kamenolom, selo Zlate, jedna osoba je stradala, ali tamo je bila poplava. Ovdje je bilo bombardovanje. Ako ništa, naučili smo da na erozionim zonama ne pravimo kamenolome”, istakao je Zubić.

On sumnja da će iko odgovarati za poplave koje su se dogodile na području Donje Jablanice, te dodaje da taj prostor nije pošumljen niti je kamenolom zatvoren. Pojašnjava šta se trebalo uraditi.

“Prvo sve druge kamenolome, koji su pod onim nagibom, zatvoriti. Onda je trebalo napraviti forestaciju, al ne na način da se sadi onako, da se slika lokalni političar, nego zna se ko ima dubok korijen. Bagrem ima dubok korijen, pa će čuvati eroziju zemljišta. Onda su se trebali pregraditi vodotoci. Dakle, morali ste napraviti takozvane ispusne kanale koji bi po sustavu spojenih posuda onemogućili nagli rast. Recimo, Francuska i Njemačka su skroz premrežene tim kanalima. Trebalo je zabraniti betoniranje prostora uz građenje restorana koji ne dozvoljavaju cirkulaciju vode. Kada napravite betonsku konstrukciju kao da ste napravili pustinju. Padavinska voda neće proći kroz beton, samim tim će ostati na površini. Onda smo trebali razmišljati o kvantitetu odvoda kanalizacijskih voda koje idu u te rijeke, da li može podnijeti taj pluvialni segment. Pa smo onda trebali razmišljati, kad je nizak vodostaj, kako nam ulaze slane vode u Neretvu. Kada Neretva opadne, ulazi vam voda Jadrana. E sad, šta je problem? Kada uđe natrij hlorid, on uništi zemljište na način da ga ne možete više koristiti za poljoprivredu. Dakle, imamo i tu problem. Ja ne vidim da se iko tim ozbiljno bavi”, rekao je Zubić.

Klimatske promjene se dešavaju otkako postoji planeta navodi profesor i ističe da se ne treba previše baviti klimatskim promjenama već brzim geofizikalnim promjenama vremena čiji je uzrok čovjek.

Razgovor sa profesorom Zubićem možete pogledati u video prilogu na početku teksta.