Zbog loših rezultata učenika na PISA testiranju, Slovenija odustaje od devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i ponovo se vraća na osmoljetku. Kako su zaključili, stanje u obrazovnom sistemu je “veoma loše”. Provjerili smo kakva je situacija u BiH, gdje se skoro dvije decenije provodi devetogodišnje školovanje? Šta kažu prosvjetni radnici, da li je reforma opravdala svoja očekivanja?
ADVERTISEMENT
Šest godina. U tom uzrastu đaci u BiH kreću u osnovnu školu. Otkako je uvedeno devetogodišnje obrazovanje, traju i polemike da je li to prerano za djecu. Sve je individualno, iskustva su učitelja, ali ovakav prvi razred bez ocjena, kažu, dobra je priprema za kasniju nastavu. Veći su problem zgusnut raspored i druge smjene za najmlađe.
"Ono što su bile potrebe djeteta prije 20 godina nisu potrebe i danas. Ono na čemu treba više raditi jeste smanjenje opterećenja učenika brojem časova - učenici su više nego ranije opterećeni sa predmetima kojih ranije nije bilo, a koji su negdje prepoznati da bi bilo dobro da budu. E, sada, to je već rješavanje kroz timove, kroz neku reformu, da vidimo šta možemo učiniti da učenik koji je danas u razrednoj nastavi nema svaki dan pet-šest časova", kaže Branka Lepir Šinik, predsjednica Društva učitelja RS.
Devetogodišnje školovanje trebalo je da uvede evropske standarde, rasterećenije nastavne planove, izbornu nastavu u višim razredima i veću inkluziju djece sa poteškoćama. Međutim, na PISA testu iz 2018. godine, posljednjem u kojem je BiH učestvovala, učenici se nisu proslavili. Završili su na začelju tabele - na 62. mjestu, od 79 zemalja učesnica. Đaci po znanju zaostaju i za vršnjacima iz regiona, u sve tri ključne oblasti: u matematici, čitanju i prirodnim naukama.
“Naša djeca su preopterećena, udžbenička politika je katastrofalna. Ja ne govorim samo o sadržaju, govorim i o obimu, govorim o tome da su udžbenici stari, oni su često besplatni. Dakle, mi se jednostavno vrtimo u nekom krugu i kvalitet obrazovnog sistema zavisi samo od pojedinačnog kvaliteta svakog nastavnika", govori Saudin Sivro, predsjednik Samostalnog sindikata odgoja i obrazovanja FBiH.
Prosvjetari u Federaciji BiH zato su oduševljeni potezom Slovenije, koja je najavila vraćanje na osmogodišnji sistem školovanja, upravo zbog loših rezultata svojih đaka. Ako pitatte nastavnike isto treba uraditi i u Bosni i Hercegovini. Osnovci su, kažu, samo dobili jednu godinu duže školovanja, ali ne i potrebno znanje.
U Federalnom ministarstvu obrazovanja ističu da sama dužina osnovnog školovanja nije ključni faktor uspjeha, već sadržaj.
"U ovom trenutku, fokus ne treba biti na mehaničkom vraćanju sa 9 na 8 godina ili obrnuto, jer bi još jedna strukturalna promjena stvorila dodatni administrativni i finansijski pritisak na škole, nastavnike i roditelje. Umjesto promjene trajanja školovanja, težište budućih reformi u FBiH mora biti na prelazak sa nastavnih programa baziranih na sadržaju na programe bazirane na ishodima učenja i funkcionalnom znanju", navode u ovom ministarstvu.
Odustajanja od devetogodišnjeg programa nema, saglasni su i u Republici Srpskoj.
"Ministarstvo prosvjete i kulture trenutno ne razmatra skraćivanje osnovnog obrazovanja na osam godina. Devetogodišnji model dio je važećeg zakonskog i strateškog okvira Republike Srpske, a Strategija razvoja predškolskog, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja RS za period 2022–2030. godine usmjerava dalje unapređenje osnovnog obrazovanja koje traje devet godina", odgovorili su iz Ministarstva prosvjete i kulture RS.
Na kom su nivou znanja danas učenici u BiH, nije poznato, jer je zemlja zbog političkog neslaganja propustila već dva međunarodna istraživanja. Optimizma nema ni globalno: posljednji PISA test bilježi oštar pad kod đaka iz Evrope, sa najnižim rezultatima ikada.