ADVERTISEMENT

"Postoji mogućnost da se još jedna zemlja priključi bez većih promjena. Ono što nedostaje jeste jedna šira politička vizija o kojoj nismo čuli mnogo od  političara iz Europske unije da su se o tome izjašnjavali. Do sada se jedino oglasio finski predsjednik Alexander Stubb, koji je u jednom govoru govorio o toj široj političkoj viziji, o nečemu što se vrlo jasno naslanja na one Schumanove ideje i koji, kako bih rekla, i izašao sa jednom vizijom velike Europe. On govori prevshodno o budućem članstvu Ukrajine, ali i znatno većeg broja članica. Dakle, signalizira i uključuje i neke druge zemlje koje možda sad nisu u fokusu. On upravo govori o tome da što su veći izazovi pred Europskom unijom, globalni i unutarnji, to vizija mora biti veća, inkluzivnija i hrabrija", rekla je Džananović Miraščija.

Geostrategija i geopolitika su sasvim sigurno primarni i u budućim procesima proširenja, posebno u ovom sljedećem valu koji se očekuje od 2030 godine kaže u EU ZOOM ekspert za evropske politike i međunarodne odnosne, Zekerijah Smajić.

"Crna Gora definitivno najbolja među lošima. Tu nema nikakve dvojbe. U Crnoj Gori su otvorena sva pregovaračka poglavlja. O svima se debatuje i na jednoj i na drugoj strani. Pristup Europske unije je dvosmjerna ulica. Kao što znamo, Albanija je također otvorila većinu svojih poglavlja. Mnoga nisu ispregovarana, naravno, međutim, Albanija je neka vrsta ljubimca Europske unije i ja mislim da bi u tom nekom prvom krugu mogla biti Albanija ukoliko bi definitivno razriješili te svoje demokratske čvorove i korupciju" kaže.

Dodaje da su isključivo Ukrajina i Moldavija na brzoj mapi puta iz geostrateških i geopolitičkih razloga ali će se i dalje prema kriterijima Europske unije mjeriti rezultat koliko je ko reformski ozbiljan, koliko je ko ispunio reformskih ciljeva, tolikom će brzinom i napredovati.

"Tu se ne može govoriti ni o kakvim kopenhaške ili madridskim kriterijima koji su od devedesetih godina prošlog stoljeća na stolu kada je riječ o proširenjima i po njima su zapravo sva proširenja do ovih do zaključno s Hrvatskom obavljena. Međutim, nakon toga u svom prvom mandatu u prvom svom inauguracijom govoru Ursula von der Leyen, predsjednica Komisije je promovisala Europsku uniju kao geopolitičku uniju. To je prvi put da je neki čelnik europskih institucija to zvanično rekao i ona se strogo toga drži" kaže Smajić.

Novost kroz ovaj dokument jeste da će Europska unija definitivno svojim budućim članicama nametnuti postepeni pristup Europskoj uniji, otvarati joj korak po korak do konačnog integriranja u njene institucije, odnosno mehanizme funkcioniranja.

Trenutno u Europi postoji neka vrsta blagog sukoba između Komisije s jedne strane i zemalja članica s druge strane. Komisija je puno optimistična kada je u pitanju proširenje kaže u EU ZOOM bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.

On ne vidi i ne osjeća takav optimizam u zemljama članicama.

 "Sa tog stanovišta mislim da je kod zemalja članica sada strah što znači prijem novih članova u punom kapacitetu sa pravom veta i sa

zahtjevom za komesare. Mislim da se sada traži neka varijanta kako bi se to prevazišlo da zemlje uđu u EU, ali da to ipak ne bude tog nivoa kao što je to bilo nekada. Iskreno, mislim da će se to na kraju svesti na nekoliko stvari. Da li će nove članice imati pravo veta? Mislim da neće. Dal će na kraju imati komesara, to ostaje pitanje. Mislim da neće. Mislim da će sigurno biti mehanizmi koji su se razvili na bazi iskustava Bugarske i Rumunije gdje su rekli da se protiv korupcije jako ozbiljno borilo dok nisu postali članovi. Kada su postali članovi sve se vratilo na staro," kaže Ivanić.

Dalje, profesorica Džananović Miraščija dodaje da se postavljaju uvjeti, zemlje ispunjavaju ili ne ispunjavaju te uvjete i dugo vremena je u toj metodologiji zapravo najveća kazna bila da zemlje zaostaju.

"Niko nije želio zaostajati. Zemljama zaostajanje nije neki poseban faktor. Nije to bio samo slučaj sa Bosnom i Hercegovinom, nego i sa drugima. Naprotiv, mi smo vidjeli jedno veliko nazadovanje, jednu veliku demokratsku regresiju i činjenicu da mi sad imamo ponovo jedno političko bure baruta i sa zebnjom iščekujemo šta će biti na sljedećim izborima i kako će ti izbori u Srbiji proteći. Dakle, samo nekih deset godina od šampiona europskih integracija do zapravo, države od kojih mnogi imaju razloga, jel, da strahuju u političkom  smislu od raspleta te situacije" kaže Džananović Miraščija

Od ovih novih pristupa Europske unije prema proširenju trebalo bi da nas zabrine u kom smjeru ide ta nova koncepcija, odnosno nova strategija evropske politike u vezi s proširenjem, kaže Smajić. 

"U njenom u prijedlogu Komisije o tom novom pristupu stoji da više nije vladavina prava, funkcionalna država, efikasnost institucija i tako dalje. Što je po kopenhaškim i madridskim kriterijima bilo ključno, nego je sada ključno strateško opredjeljenje buduće članice i njena usklađenost. Zapravo, usklađenost njene vanjske i međunarodne politike sa vanjskom politikom Europske unije. To je bitna, to je suštinska promjena i to zapravo indicira ka onome što smo konstatovali u početku o geostrateškom zaokretu Europske unije".  

Bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić kazao je da postoji bojazan da pojedine zemlje članice EU neće ratificirati pristupne pregovore sa Crnom Gorom.

"Imao sam skoro razgovore i s predsjednikom Crne Gore. Oni zaista su uvjereni u to da će to biti 2028. Ja se bojim da u trenutnim političkim okolnostima postoji dobar dio zemalja koje eventualni ugovor o pristupanju neće ratificirati. Volio bih da griješim, ali u odnosu na politički ambijent koji trenutno postoji unutar Francuske unutar Njemačke, a da ne govorim o jednoj Holandiji. Bojim se da tu u ovom trenutku nema većine koja bi to ratificirala. Dobro je i da se uđe u proces, pa kad god da se završi," kaže Ivanić.