ADVERTISEMENT

Duraković je istakao da svaka politička inicijativa donesena mimo ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, bez saglasnosti njenih institucija i naroda, produbljuje ionako složenu političku situaciju.

"Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata država sa jasno definisanim ustavnim okvirom. Entiteti postoje unutar tog okvira i nemaju nadležnost da samostalno vode politike koje zadiru u pitanja državnosti, međunarodnog subjektiviteta ili simboličkog redefinisanja političkog prostora", naveo je Duraković.

Posebno zabrinjavajućim ocijenio je, kako je istakao, kontinuitet političkih poruka koje se doživljavaju kao izraz separatističkih ambicija ili kao pokušaj relativizacije suvereniteta Bosne i Hercegovine.

Istovremeno, Duraković smatra da odgovornost za političku stabilnost snose svi politički predstavnici, bez obzira na etničku ili entitetsku pripadnost.

"Bošnjaci, kao i svi drugi građani ove zemlje, moraju pokazati političku zrelost, institucionalnu odgovornost i sposobnost da artikulišu jasnu viziju državnog razvoja, zasnovanu na ustavnosti, vladavini prava i jednakosti svih", poručio je.

Naglasio je da dezintegracija društva ne počinje formalnim aktima, već šutnjom, relativizacijom i izostankom jasne reakcije na poteze koji potkopavaju zajednički okvir.

Duraković je pozvao sve političke aktere na poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine, suzdržanost od jednostranih poteza i dijalog koji će voditi ka jačanju države, a ne njenom slabljenju.

"Bosna i Hercegovina mora ostati prostor jednakih prava, sigurnosti i dostojanstva za sve njene građane", naveo je.

U objavi se osvrnuo i na historijski kontekst, podsjećajući da prostor današnje Republike Srpske i Banjaluke nikada nisu bili sastavni dio tadašnje Kneževine, niti kasnije Kraljevine Srbije u vrijeme Prvog srpskog ustanka 1804. godine, kao ni u periodu donošenja Sretenjskog ustava 1835. godine.

"Ukratko, ne slavite tuđe slave", zaključio je Duraković.