ADVERTISEMENT

"Dvadeset i peti novembar obilježavamo i ove, jednako kao i prethodnih godina, obilježavajući ga kao dan obnove bosanskohercegovačke državnosti. Kontekst u kojem je obnova državnosti ostvarena bez ikakve sumnje je i vojni i politički. Decenijama prije obnove državnosti Bosna i Hercegovina, njeni građani i narodi, nalazili su se u podređenom položaju u odnosu na susjedne zemlje, a sve zbog karaktera ustavno-pravnog uređenja država kojih je i sama bila dio. Ideje o njenoj podjeli ne samo da su bile žive nego su se i realizirale na terenu i u dnevno-političkoj stvarnosti", poručio je Komšić.

Dodao je da je "historijska istina da ni u Komunističkoj partiji nisu svi bili za definiranje Bosne i Hercegovine kao jedinstvene i nedjeljive Republike."

"Ali zahvaljujući šarolikom spektru političkih aktera, te ponajviše zahvaljujući patriotizmu generacije bosanskohercegovačkih komunista, u vrhu partije i u vrhu pokreta, prevagnulo je stanovište o nužnosti formiranja Bosne i Hercegovine kao Republike. Međutim, nijanse u mišljenjima i pristupima nisu bili presudan razlog za takvu odluku. Nijanse, kao što rekoh, nisu bile presudne u odluci o formiranju Republike, ali zato jesu bile presudne u karakterizaciji i definiranju onoga šta ta republika jeste", kazao je.

Komšić: "Pokušaji konsocijacijskog unazađivanja BiH"

Prema njegovim riječima, iako zvuči čudno, sam Dejtonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine potvrdili su neke od osnovnih principa zapisanih tokom Prvog i Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a, i to kroz izražene elemente i etničkog i građanskog karaktera našeg Ustava.

"Oni koji danas naglašavajući samo jednu komponentu, onu etničku, koristeći se samo onim što je naglašeno u Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, a zanemarujući Drugo, nastoje da podvale neke konsocijacijske aranžmane, nisu ništa drugo do obični falsifikatori i ZAVNOBiH-a i Dejtona. Jer ako je postojanje širokih ovlasti domova naroda izraz etničke komponente Ustava, onda su izbor suverena, način izbora sudija Ustavnog suda i način izbora članova Predstavničkog doma, konkretan izraz građanske komponente Ustava. Tu je naravno i ona pomalo apstraktna dimenzija građanskog karaktera Ustava po kojoj je baš Dejtonskim ustavom definirano da je Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava nadređena Ustavu Bosne i Hercegovine. Vrijednosti te konvencije u potpunosti korespondiraju sa vrijednostima iz Deklaracije o pravima građana sa Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Zato se ovdje danas, a ni sutra, neće stvarati nikakva tri različita entiteta, niti će u tome pomoći konsocijacijski eufemizmi", naglasio je, očigledno reagujući da ranije komentare iz HDZ-a i hrvatskog političkog vrha u BiH koji zagovara konsocijacijsko uređenje BiH sa još jednom političkom jedinicom.

Komšić smatra da je to protivno svemu onome što Bosna i Hercegovina jeste, a što je zapisano i u deklaracijama ZAVNOBiH-a i u odredbama Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

"Pokušaji konsocijacijskog unazađivanja Bosne i Hercegovine kroz daljnju etničku teritorijalizaciju ili teritorijalizaciju izbornog modela na etničkom principu lome se i o vrijednosti ZAVNOBiH-a i o principe Dejtona. Stoga Bosni i Hercegovini preostaju dva puta. Put dostignutih vrijednosti i prava za koji smo se borili decenijama od ZAVNOBiH-a do Dejtona, i put demokratske nadgradnje dostignutih prava, put građanske države propisan našim Ustavom i općim demokratskim vrijednostima. Dvije sjajne generacije bosanskohercegovačkih ljudi izborile su se za državu koju imamo. Ona, razumije se, nije idealna, ali je naša, i žrtva koja je za nju podnesena obavezuje nas da je i poštujemo i volimo. Uvjeren sam da generacija koja dolazi poslije nas ima snage sačuvati sve ono što je vrijedno i ovu zemlju učiniti boljom", smatra Komšić.

Naglasio je da trebamo ostati vjerni ovoj zemlji i vjerovati u nju kao što su vjerovali "i sve bosanskohercegovačke patriote i prije nas".

"Kada gotovo niko u svijetu, osim rijetkih prijatelja, nije vjerovao u opstanak ove države, vjerovali smo i borili se mi. Ostanimo onakvi kakvi smo bili kada je bilo najteže jer tada smo bili nepobjedivi", zaključio je.

Bećirović: Monstruozna ideja podjela BiH je opasna iluzija

Član Predsjedništva BiH Bećirović misli kako građani Bosne i Hercegovine "nemaju prosperitetnu budućnost bez poraza etnonacionalizma, koji je gotovo uništio dostojanstvo ljudi i probudio najgore strasti prema drugima."

Svečanost povodom Dana državnosti BiH održana u Vijećnici (Izvor: Fena)

Naglasio je da bh. društvu trebaju dijalog, novi vrijednosni okvir i promjena paradigme, kako je rekao, "etničke demokratije."

"Monstruozna ideja podjela BiH je opasna iluzija koju moramo pobijediti", poručio je Bećirović.

Istakao je da Bosna i Hercegovina nije izolirano ostrvo usred okeana, već da je uvijek bila na strani istine, pravde i poštivanja međunarodnog prava.

"Stajali smo uz narod Ukrajine i bili solidarni s narodom Gaze, uvijek smo podržavali one koji trpe patnje i nepravdu. Bili smo svjedoci patnje, nepravde i nemorala 1990-ih godina. Zato nikada ne možemo dozvoliti da oči zaborave ono što su vidjele, da usta zanijeme i da izgubimo karakter koji teži ka istini i pravdi“, naglasio je Bećirović, čestitajući svim građankama i građanima 25. novembar, Dan državnosti BiH.

Podsjećamo, danas se u Federaciji BiH obilježava Dan državnosti BiH, u znak sjećanja na 25. novembar 1943. godine, kada je u Mrkonjić Gradu održano istorijsko zasjedanje ZAVNOBIH-a. U Federaciji BiH je danas neradni dan za razliku od RS gdje se ovaj datum ne obilježava.