Požari. Životinjski ostaci, industrijski otpad zajedno sa onim iz domaćinastava. Ilegalne deponije. Tako izgleda upravljanje otpadom u Bosni i Hercegovini. Godišnje se proizvede više od milion tona komunalnog otpada. To je u prosjeku oko 350 kilograma smeća po osobi godišnje. Čak 25 odsto završava na ilegalnim lokacijama. Ostatak ide na pretrpane lokalne i regionalne deponije.

Na jednoj od njih, u Ramićima kraj Banjaluke, odlaže se otpad iz osam gradova i opština. Protesti i zahtjevi ljudi koji tu žive, da se ona izmjesti ili dovede u red, uglavnom ostaju bez odgovora.

"Ja živim u blizini. Ne može se živjeti. Samo tražimo da se krene nešto raditi. Ja znam da je to nemoguće, da se to sutra izmjesti, ali dajte da se nešto krene, da vidimo da se nešto radi jer ovdje se više ne može živjeti. Ja imam porodicu, imam malo dijete koje svaki dan udiše taj smrad", kaže Nemanja Nikić, mještanin Ramića. 

U BiH postoji tek nekoliko zvaničnih regionalnih sanitarnih deponija, ali i preko 1.000 divljih koje se nekontrolisano šire godinama. Stopa reciklaže u BiH je zanemariva, ispod pet odsto.

"Sve te deponije funkcionišu na način da se rijetko taj otpad razdvaja. Imamo neku manju stopu razdvajanja i reciklaže ali, u najvećem broju slučajeva sav otpad ide na jedno mjesto i onda imamo probleme kao što su leševi gdje im nije mjesto, kao što je samozapaljenje deponija, posebno u ljetnim mjesecima gdje dolazi do požara i dolazi do ispuštanja zagađujućih supstanci u zrak", ističe Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.

Slična situacija je i u regionu. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, u protekloj godini napravljeno je oko tri miliona tona komunalnog otpada, dok rezulati MONSTAT-a za Crnu Goru govore o 375.000 tona.

U Srbiji je zvanično registrovano više od 2.500 divljih deponija, koje se najčešće nalaze u seoskim sredinama i tik uz saobraćajnice.

"Nažalost, situacija u Srbiji je takva da najveća količina komunalnog otpada završava na nesanitarnim i divljim deponijama. Na sanitarnim deponijama kojih trenutno ima 11, dvije lokalne i devet regionalnih najveći dio otpada završava na deponiji dok se samo mali procenat toga izdvaja i šalje na reciklažu. Nažalost, prva regionalna deponija 'Duboko' u Užicu je zatvorena 2024. godine, upravo zbog lošeg upravljanja i konstantog zagađenja usljed požara nastajalo na njoj", smatra Igor Jezdimirović, inženjer zaštite životne sredine.

Crna Gora, iako prva ustavno deklarisana ekološka država na svijetu, ima ogromne sistemske probleme. Preko 90 odsto komunalnog otpada deponuje se bez ikakvog tretmana ili završava na 300 ilegalnih deponija.

"Veliki broj tih deponija koje se očiste, preko noći se ponovo obnove. To je ono na čemu moramo najkasnije do 2030. godine apsolutno rigidno da radimo i da se sa tim izazovom obračunamo", rekao je Damjan Ćulafić, ministar ekologije u Vladi Crne Gore.

Stručnjaci upozoravaju da bez oštrih kazni za divlje deponije, hitne izgradnje reciklažnih centara i buđenja svijesti građana, region će ostati zatrpan sopstvenim nemarom.