ADVERTISEMENT

Iako se Skupština nije proslavila svojim radom pa je nedavno zasjedala nakon pola godine pauze, a u mandatu je, prema dostupnim podacima usvojila dva zakona, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona nije ispoštovala vlastiti plan rada zacrtan za ovu godinu.

Za to vrijeme u štrajku su prosvjetni djelatnici u osnovnim i srednjim školama, a najavljen je i štrajk upozorenja na mostarskom Sveučilištu čija osnivačka prava nikada nije preuzeo kanton. 

Spomenuti nacrti zakona su u nadležnosti Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta koje je u dokumentima o planu rada Vlada za ovu godinu navelo kako mu je ''strateški cilj reforma postojećeg sustava obrazovanja donošenjem novog zakonodavnog okvira na svim razinama obrazovanja (predškolski odgoj, osnovno, srednje i srednje strukovno obrazovanje, obrazovanje odraslih te visoko obrazovanje) kojim se nastoji osigurati kvalitetnije i konkurentnije obrazovanje, s naglaskom na usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada''.

Strateški plan Navodi se kako će sukladno Strateškom planu za unaprjeđenje ranog rasta i razvoja djece u FBiH, Ministarstvo razvijati i unaprijediti predškolski odgoj i obrazovanje u HNK, te aktivnosti usmjeriti na osiguranje uvjeta da djeca s poteškoćama u razvoju i drugim posebnim obrazovnim potrebama. Strategija ministarstva je i potpora u procesu razvoja predmetnih kurikuluma za osnovno i srednje obrazovanje, navodi se i ''redovito financiranje osnovnog i srednjeg obrazovanja, sufinanciranje Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta Džemala Bijedića''.

U planu, od kojeg nema ništa, navedeno je kako je za Nacrt Zakona o obveznom predškolskom odgoju i obrazovanju rok za izradu materijala treće tromjesečje 2024. godine. Nacrt Zakona o Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju imao je rok drugo tromjesečje 2024. godine, piše Bljesak.

Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju trebao je biti gotov u četvrtom tromjesečju 2024. godine, a Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju trebao je ugledati svjetlo dana u drugom tromjesečju 2024. godine.

Godina, koja je na izmaku, ostala je tako u sjeni protesta prosvjetara i potrošena je na natezanja između sindikata i Vlade, prosvjede i sudske procese nakon kojih jedni druge optužuju za tvrdoglavost i besmisao pregovaranja.