Procjenjuje se da je iz Bosne i Hercegovine u posljednjih pet godina otišlo hiljadu doktora medicine i 200 doktora specijalista, kako je navedeno u publikaciji Međunarodne organizacije za migracije. Osim što odlaze u inostranstvo, ljekari napuštaju zdravstvene ustanove i otvaraju privatne prakse. Provjeravali smo koji su još razlozi masovnog odlaska ljekara.
ADVERTISEMENT
Prema podacima Ljekarske komore Federacije Bosne i Hercegovine, od januara do juna ove godine Federaciju BiH napustilo je 25 ljekara specijalista. Pored ljekara, odlazi i medicinsko osoblje, a situacija varira od zdravstvene ustanove do zdravstvene ustanove.
"Mi imamo hroničan nedostatak kadra. Ima jedan problem u čitavoj Bosni i Hercegovini koji dovodi do toga da imamo strašan problem sa kadrovima. Kod nas u BiH je otprilike 160 ljekara na 100.000 stanovnika, u EU je 360, standardi su naši zastarjeli", rekao je Tarik Kapidžić, predsjednik Ljekarske komore Zeničko-dobojskog kantona.
Odlazak zdravstvenih radnika iz Bosne i Hercegovine pojava je prisutna već duže vrijeme, piše BHRT.
Ljekari najviše odlaze u Austriju, Njemačku, skandinavske zemlje, a posljednjih godina sve je više onih koji odlaze u Sloveniju.
Sa odlaskom ljekara susreću se i u bolnicama u Republici Srpskoj. S druge strane, ističu da je povećan i broj mladih ljekara na specijalizacijama.
"Naša bolnica spada u red većih opštih bolnica, za sada nemamo problema sa kadrovima. Naravno bilo je određene fluktuacije ali moram da kažem da naša bolnica ima 69 specijalista i 25 subspecijalista i moram da pohvalim da je 64 ljekara na specijalizaciji", kazao je dr. Mikajlo Lazić, direktor JZU Bolnica "Sveti vračevi" Bijeljina.
Pored odlaska u inostranstvo, ljekari napuštaju zdravstvene ustanove i iz drugih razloga. Rješenje – bolje plate i uslovi rada, kažu naši sagovornici.
"Odavde ljudi idu, tezgare po Federaciji, iz Srbije dolaze kod nas, iz Federacije idu u Hrvatsku i Sloveniju. To je tržište i onda se postavlja pitanje: Čija je odgovornost i ko ima najviše štete? Narod ima najviše štete, a narod šuti i trpi", naveo je prim. dr. Miodrag Femić, predjsednik Unije sindikata zdravstvenih radnika RS.
"U suštini u Bosni i Hercegovini su plate nikakve, ali malo analizirajući došli smo do toga da nisu problem plate. Najveći problem su radni odnosi, uslovi rada i kadrovska politika je politika stranaka koje postavljaju šefove i načelnike i to mladi ljudi neće da trpe", istakao je Tarik Kapidžić.
Prema posljednjim istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije, Bosna i Hercegovina, uz Albaniju, ima najmanji broj ljekara u odnosu na broj stanovnika. Dijagnoza je jasna. Pitanje je samo jesu li nadležni spremni preuzeti odgovornost za terapiju.