ADVERTISEMENT

Ona je navela da Institut za javno zdravstvo trenutno ne raspolaže ovim serumom budući da ga distribuiše prema zdravstvenim ustanovama.

"Serum je dostupan u svakoj od bolnica, bar jedna doza u zavisnosti od područja koje bolnica pokriva, te u manjem broju domova zdravlja koji su jako udaljeni od bolnica", rekla je Devićeva za Srnu.

Iz Instituta navode da tokom boravka u prirodi treba izbjegavati kretanje kroz neuređena područja koja mogu biti staništa zmija, kao i visoku travu, šiblje i korov bez prikladne odjeće i obuće.

"Vrlo često ugriz zmije se desi pri pokušaju njenog ubijanja ili kada im se ljudi iz znatiželje previše približe. Zmije najčešće pobjegnu, a samo u izuzetnim slučajevima napadaju", navode iz Instituta.

Iz Instituta ističu da je kod sumnje na ugriz zmije otrovnice potrebno mirovanje i izbjegavanje najmanjeg pokreta, a ako je ujed na ruci ili nozi ekstremitete treba imobilisati, odnosno fiksirati uz čvrst predmet.

"Iznad mjesta ugriza ekstremitet treba podvezati srednje jakim pritiskom da bi se usporila venska cirkulacija i širenje otrova u organizmu. Važno je da se ne podveže prečvrsto kako se ne bi zaustavila arterijska cirkulacija", napominju iz Instituta.

Iz Instituta su napomenuli i da je opšteprihvaćen stav da se ranica ne zarezuje, ne isisava otrov i ne stavlja led na mjesto ugriza, već da je neophodan hitan prevoz osobe u najbližu zdravstvenu ustanovu.

Na prostoru Republike Srpske, prema podacima Katedre za zoologiju, evoluciju i genetiku na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, pouzdano živi 13 vrsta zmija, među kojima tri otrovnice - poskok, šarka i planinski šargan.

Najveći diverzitet zmija registrovan je na području Trebinja, gdje je pouzdano zabilježeno 11 vrsta, od kojih je samo jedna otrovnica – poskok.