ADVERTISEMENT

O savremenim pristupima u obrazovanju, uticaju vještačke inteligencije (AI) i trendovima u migracijama razgovarali smo s Adrianom Kušlkić Švrakom, profesoricom njemačkog i preduzetnicom koja je svoj rad posvetila inovativnim metodama podučavanja.

Adriana Kušljić Švraka ističe da je inovativnost bila temelj njenog pristupa od samog početka, a danas u edukaciji koristi niz AI alata. „Moja obaveza je da edukujem nastavnike da postanu facilitatori, kustosi znanja, koji pažljivo biraju sadržaje i vode polaznike kroz proces učenja,“ kaže Adriana. Naglašava da AI nije zamjena za nastavnika, već moćan alat koji omogućava fokusirano i efikasno učenje jezika.

Skepsa prema AI postoji, naročito među starijim učenicima, koji strahuju da će „mašine“ zamijeniti ljude. Međutim, praksa pokazuje suprotno: „Kad polaznici dođu na probne časove, bilo uživo ili online, shvate da AI alati pomažu izgovoru, pisanju, slušanju i razumijevanju, ali sve to uz podršku nastavnika.“, objašnjava Adriana.

Poređenje s popularnim programima za učenje jezika poput Duolinga razjašnjava dodatnu vrijednost nastavničkog vođenja: AI može generisati sadržaje, kreirati zadatke i podsticati kritičko razmišljanje, ali je nastavnik taj koji vodi i podstiče proces, čineći učenje bržim i kvalitetnijim.

Prema Adriani, interes mladih kod nas za odlazak u Njemačku nije opao ni u posljednje vrijeme. „Ljudi odlaze i dalje, a mi ih pripremamo najviše za GT certifikate potrebne za posao i vizu,“ pojašnjava. Za niže struke obično je dovoljan nivo A2, dok se za studije i stručne poslove traže viši nivoi — B2 ili čak C1. Važno je početi učiti na vrijeme, jer viši nivoi zahtijevaju više godina rada.

Kad je u pitanju dob za početak učenja jezika, profesorica kaže: „Što ranije, to bolje. Djeca u vrtiću mogu na nesvjestan način kroz igru usvajati jezik, njihov mozak je kao spužva.“ Ističe važnost slušanja jezika u početnim fazama, a kasnije i aktivnog govora i pisanja.

Komentarišući fenomen učenja jezika kroz serije i igrice, Adriana potvrđuje da djeca mogu mnogo naučiti kroz medije, ali upozorava da to nije dovoljno: „Mogu govoriti i razumjeti, ali imaju problema s pisanjem i čitanjem. Za kompletno znanje jezika neophodno je savladati četiri vještine: slušanje, govor, čitanje i pisanje.“

Iako je radila i u javnim ustanovama, naša sagovornica odlučila je da vodi vlastiti biznis. Na pitanje da li joj je žao zbog čestih promjena zakona i nameta, odgovara: „Prilagođavam se, fokusiram se na rješenja i razvoj. Uvođenje AI alata u organizacije pomaže da usluga postane efikasnija i kvalitetnija.“

O trendu ženske preduzetnosti kaže: „Sve više žena se osnažuje i dokazuje da mogu uspjeti jednako kao i muškarci. Važno je promijeniti mindset i vjerovati u svoje mogućnosti.“ Sama je primjer žene koja je uspješno vodila biznis uz sve izazove.

Glossa centar u Banjaluci, koji Adriana vodi već 15 godina, imao je hiljade polaznika i oko 70-80 saradnika širom BiH, a tokom pandemije prešao je na online model nastave. „Imamo široku mrežu saradnika od IT stručnjaka do pedagoga i konsultanta za AI,“ kaže ona.

Na kraju razgovora, priznaje da su među polaznicima bili i političari, uglavnom njihova djeca, ali i neki lično. „Bilo bi zaista lijepo vidjeti više predstavnika države koji tečno govore strane jezike na diplomatskim sastancima,“ zaključuje Adriana Kušljić Švraka.