ADVERTISEMENT

Da li je realno da BiH izgubi čak polovinu stanovništva? Aleksandar Čavić pojašnjava da je to srednja projekcija - dakle, nije najgora. Ima još jedna, niža.

"Moje iskustvo sa projekcijama je da je najniža prognoza uvijek najbliža ostvarenju. Ta najniža projekcija govori o 1,2 miliona stanovnika, što samo po sebi možda i nije toliko alarmantno, ali kada znate da od tog broja 42% stanovništva jeste starije od 65 godina i imajući u vidu onaj broj stanovnika koji će biti mlađi od 18 godina, odnosno ne spada ovaj radno sposobni kontingent, broj stanovnika koji preostaje, koji može da bude obuhvaćen kontingentom aktivnog stanovništva - oni koji mogu da budu u radnom odnosu - takav je da sistem jednostavno neće biti održiv bez velikog posezanja za stranim izvorima radne snage. U praktičnom smislu to znači da trenutno stanovništvo koje živi u BiH bi moglo do 2070. godine zajedno da čini manje od 50% tadašnjeg ukupnog stanovništva BiH", rekao je Čavić.

Nedostatak radne snage

Nedostatak radne snage koji će biti uzrokovan takvim demografskim kretanjima u budućnosti neće moći biti pokriven sezonskom radnom snagom.

"Ukoliko ne dođe do drastičnih promjena u ponašanju vlasti i donosilaca odluka, u smislu strateškog i dugoročnog pristupa upravljanja demografskim kretanjima, mi ćemo se svakako naći u takvoj situaciji. Republika Srpska je nešto ranije ušla u negativne trendove u pogledu prirodnog kretanja, Federacija BiH je sa vremenskim otklonom od nekih deset godina, međutim, ono što je problematično jeste što je FBiH imala, da tako kažem, eksponencijalni rast u negativnom prirodnom priraštaju", dodaje Čavić.

Koliko je BiH izgubila stanovnika?

Na pitanje koliko je stanovništva BiH izgubila za posljednjih 10-12 godina od posljednjeg popisa 2013, Čavić kaže da smo deceniju poslije popisa izgubili, po osnovu negativnog prirodnog priraštaja, oko 100.000 stanovnika. 

"A po osnovu negativnog migracionog salda, u pogledu spornih migracija, ne manje od 25.000 godišnje. Znači, nekih 250.000 minimalno i računajte i ove dvije godine, odnosno na isteku 2025. godine. To je blaga varijanta", rekao je Čavić.

Prema podacima Unije za održiv i povratak, u popisnom periodu, samo po osnovu negativnog migracionog salda, u pogledu spoljnih migracija, BiH je izgubila više od 700.000 stanovnika.

"Ja govorim o nekim vrlo umjerenim, pa čak mogu reći i optimističnim predstavama", dodao je Čavić.

Zanimljivi su, u negativnom smislu, podaci za Banjaluku i Sarajevo. Najveći i najrazvijeniji gradovi u BiH imaju manje stanovnika nego u posljednjem predratnom popisu.

"Ono što je vrlo značajno jeste da i Sarajevo i Banjaluka u odnosu na predratnu populaciju bilježe manji broj stanovnika, tj. u odnosu na popis iz 1991. godine. S druge strane, za potrebe izrade strategije demografskog razvoja Grada Banjaluke rađene su projekcije kretanja stanovništva do 2040. i poslije nje. U par idućih godina u Banjaluci se očekuje blagi porast stanovništva", rekao je Čavić.

Pozitivan primjer

Čavić je istakao i jedan pozitivan primjer.

"Pozitivno je insistiranje na tome da se preduzmu koraci koje bi trebalo da spriječe diskriminaciju i priliku zapošljavanja. Zaposlena i dobro plaćena žena je stub nekog stabilnog i dugoročnog demografskog rasta. U tom smislu, preuzimanje troškova porodiljskog odsustva od strane vlasti, od strane javnog sektora i Fonda dječje i zaštite je ono što je pozitivno djelovalo. Potreban je optimizam da biste vi zasnovali brak, da biste stvarali svoje potomstvo", poručuje Čavić

Opširnije pogledajte u video prilogu.