ADVERTISEMENT

Prosječna godišnja plaća u Bosni i Hercegovini (BiH) znatno je niža od europskog prosjeka, što stanovnicima ove zemlje otežava borbu za pristojan život.

Prema podacima Eurostata, prosječna neto godišnja plaća u BiH prošle godine iznosila je 15.156 KM (oko 8.136 €), što je gotovo 20.000 € manje od prosjeka Europske unije, koji iznosi 37.863 €.

Ovaj jaz u plaćama nije samo statistički pokazatelj, već odražava stvarne izazove s kojima se susreću radnici u BiH, a pitanje kako se živi s takvom plaćom postaje svakodnevna borba.

Prema najnovijem izvještaju Eurostata, razlike u plaćama među europskim zemljama postale su jasnije, ali se značajno smanjuju kada se uzme u obzir standard kupovne moći (PPS), koji prilagođava plaće za različite troškove života u različitim zemljama.

Kako se BiH uklapa u europski okvir?

Na ljestvici Europske unije, BiH nije član, ali njen položaj u odnosu na države članice EU daje uvid u situaciju na tržištu rada.

U 2023. godini, prosječne godišnje plaće u EU kretale su se od 13.503 € u Bugarskoj do 81.064 € u Luksemburgu.

BiH, s prosječnom plaćom od 8.136 €, značajno zaostaje za većinom zemalja EU.

Dok su države poput Luksemburga, Danske, Irske i Belgije imali prosječne plaće koje su prelazile 50.000 €, Bosna i Hercegovina se nalazi u grupi zemalja koje pate od niskih plaća i smanjene kupovne moći, zajedno s državama poput Grčke, Rumunije i Bugarske.

Učinak standarda kupovne moći (PPS)

Kada se uzme u obzir standard kupovne moći (PPS), razlike u plaćama postaju manje izražene, ali su i dalje značajne.

Standard kupovne moći prilagođava plaće za razlike u troškovima života, posebno u pogledu cijena stanovanja, hrane i drugih osnovnih potrepština.

Prema ovom pokazatelju, najsvjetlije primjere možemo vidjeti u zapadnoj Europi, dok Istočna i Južna Europa, uključujući BiH, ostaju daleko iza prosjeka EU.

Tako je, primjerice, prosječna godišnja plaća u Grčkoj, kada se mjeri prema PPS-u, iznosila samo 20.525 €, što je daleko ispod EU prosjeka od 37.863 €.

Grčka je, zajedno s BiH, među zemljama s najnižim standardom kupovne moći, što dodatno otežava život građanima.

Porast plaća u EU, ali i dalje velike razlike

Iako je prosječna plaća u EU porasla za 6% u 2023. godini, situacija u BiH nije se značajno poboljšala.

U zemljama poput Rumunije, Mađarske, Poljske i Hrvatske, prosječne plaće su porasle za više od 15%, ali unatoč tome, i dalje ostaju daleko ispod prosjeka EU.

Na drugoj strani, zemlje poput Luksemburga, Belgije i Irske zabilježile su povećanje plaća koje je iznosilo više od 4.000 € godišnje, dok su u zemljama poput Malte, Grčke i Italije povećanja bila manja od 1.000 €.

Podaci pokazuju nekoliko ključnih trendova u prosječnim plaćama širom Europe:

Sjeverna i zapadna Europa i dalje prednjače, ali njihova prednost se smanjuje kada se uzme u obzir standard kupovne moći.

Istočna Europa bilježi blagi napredak, ali plaće ostaju znatno niže od prosjeka EU.

Južna Europa suočava se s problemima u oba pokazatelja, s niskim plaćama i slabijom kupovnom moći.

Eurostat također naglašava da "prosječne prilagođene plaće po zaposleniku na puno radno vrijeme" služe kao prag za izdavanje radnih dozvola visokosofisticiranim radnicima u EU.

Plaća koja se smatra "dovoljnom za pristojan život" značajno varira od zemlje do zemlje.

U BiH, međutim, većina radnika nije u mogućnosti ostvariti ovu osnovnu životnu kvalitetu bez dodatnih izvora prihoda ili emigracije prema zapadnoj Europi.

Iako je BiH daleko od europskog prosjeka kada su u pitanju prosječne plaće, situacija u ostatku Europe također pokazuje velike razlike.

Za mnoge zemlje u istočnoj i južnoj Europi, uključujući BiH, teško je pratiti rast plaća drugih članica EU, dok s druge strane bogatije zemlje i dalje uživaju u znatnim plaćama i višem životnom standardu.