ADVERTISEMENT

U analizi Spoljnotrgovinske komore navedeno je da je rezultat ovih kretanja pad pokrivenosti uvoza izvozom na 17,46 odsto, što ukazuje na dodatno produbljivanje trgovinskog deficita u ovoj kategoriji.

"Iako je rast izvoza vina i dalje prisutan, on je u ovoj godini bio skromniji u odnosu na prethodne godine. Međutim, ohrabrujuće je što dolazi do stabilizacije vrijednosti izvoza i rasta prosječne cijene po kilogramu vina, što ukazuje na bolju tržišnu pozicioniranost domaćih vina", ističu iz Komore.

U prvih šest mjeseci najveća izvozna tržišta za vina iz BiH ostaju Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Njemačka, te nova na listi - Švedska.

Hrvatska, kao i prethodnih godina, čini najveći udio izvoza od 65 odsto.

"Analiziramo li kretanje vrijednosti po količini izvoza tokom prvih šest mjeseci 2022/2023. godine, evidentno je da se prosječna izvozna cijena jednog kilograma vina povećala sa 2,67 KM u 2024. na 3,39 KM u 2025, što predstavlja rast od 0,72 KM po kilogramu", napominju iz Komore.

Najznačajniji uvozni partneri ostaju Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Srbija, Crna Gora i Francuska.

Najveće učešće u ukupnom uvozu imala je Hrvatska sa 32 odsto, a zabilježen je i kontinuiran rast uvoza iz Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

"Kada se analizira kretanje vrijednosti po količini uvoza tokom prvih šest mjeseci 2022/2023. godine, evidentno je da je prosječna cijena jednog kilograma uvoznog vina porasla sa 5,54 KM na 5,82 KM", navode iz Komore.