ADVERTISEMENT

Slijede ga Zapadnohercegovački i Hercegovačko-neretvanski kanton, dok su na dnu ljestvice Livanjski, Posavski i Unsko-sanski kanton.

Kanton Sarajevo – lider po svim pokazateljima

S indeksnom vrijednošću od 2,02, Kanton Sarajevo predvodi prema gotovo svim razvojnim kriterijima:

1. Prihod od poreza na dohodak: 2,93
2. Stepen zaposlenosti: 2,33
3. Obrazovanje radne snage: 1,56
4. Najviša prosječna neto plaća: Općina Centar Sarajevo s 1.986 KM
5. Najviši prihodi po stanovniku: Također Centar Sarajevo s 1.360 KM

Ovakvi rezultati potvrđuju ekonomsku snagu glavnog grada, ali i prednosti urbanizacije, koncentracije institucija i ulaganja u obrazovanje, piše Hercegovina.info.

Zapadnohercegovački kanton – snažna lokalna ekonomija i visoka obrazovanost

Na drugom mjestu nalazi se Zapadnohercegovački kanton s indeksom 1,09. Iako ima relativno niske porezne prihode po stanovniku (0,73), kompenzira to visokim pokazateljima:

1. Obrazovanje radne snage: 1,83 (najviši u FBiH)
2. Nizak udio starog stanovništva i pozitivan demografski trend
3. Općine poput Širokog Brijega i Gruda svrstane u visoko ili srednje razvijene

Hercegovačko-neretvanski kanton – stabilan rast i snažan turistički centar

HNK se nalazi na trećem mjestu s indeksom 1,02. Ovaj kanton, u kojem se nalazi i Grad Mostar, ima:

1. Prihod od poreza na dohodak: 1,10
2. Zaposlenost: 1,21
3. Obrazovna struktura: 1,30

Mostar, Čitluk, Konjic, Čapljina i Jablanica svrstani su u II. i III. grupu razvijenosti, a kanton se bilježi kao stabilno rastući, uz pozitivne turističke i ekonomske trendove.

Dok neki kantoni i općine bilježe stabilan rast i poboljšanje ključnih razvojnih pokazatelja, dio lokalnih zajednica zabilježio je značajan pad u rangiranju za 2024. godinu. Među njima se posebno izdvajaju Livanjski kanton i općina Kupres, ali i Jajce, Banovići i Travnik, koji su pali na ljestvici zbog realnog pogoršanja ekonomskih pokazatelja.

Livanjski kanton i dalje najnerazvijeniji u Federaciji

Livanjski kanton zadržao je posljednje mjesto na ljestvici razvijenosti kantona, s indeksom 0,28, i nije zabilježio nikakav napredak u odnosu na 2023. godinu.

Izdvojeni problemi:

1. Najniži prihod od poreza na dohodak
2. Najniža zaposlenost (0,29)
3. Najniži stepen obrazovanja radne snage (1,20 kao relativna vrijednost, ali uz vrlo nisku osnovu)
4. Značajan udio starijeg stanovništva i negativan demografski trend

Iako je zabilježen rast ranga kod pojedinih općina (npr. Glamoč), to nije rezultat stvarnog napretka, već ispravke prethodnih metodoloških pogrešaka.

Kupres – pad za čak 13 mjesta

Općina Kupres bilježi najveći pojedinačni pad u Federaciji – s 41. na 54. mjesto, što je pad od 13 pozicija. Glavni razlog nije bilo pogoršanje u stvarnim ekonomskim parametrima, već ispravka netačnih podataka o zaposlenosti iz prethodnog razdoblja. Naime, indikator zaposlenosti je korigiran s 1,2 na 0,8, što je rezultiralo padom u ukupnom indeksu.

Za razliku od Kupresa, gdje je pad posljedica tehničke greške, općine Banovići, Jajce i Travnik zabilježile su pad od tri mjesta zbog:

1. Smanjenja zaposlenosti
2. Stagnacije prihoda od poreza na dohodak

Riječ je o realnim ekonomskim signalima koji zahtijevaju pažnju lokalnih vlasti kako bi se zaustavio negativan trend.