ADVERTISEMENT

Broj radnika koji napuštaju svoje radne pozicije premašuje broj onih koji ulaze u radni odnos, što izaziva zabrinutost u kontekstu dugoročne ekonomske stabilnosti.

Naime, u prvih 15 dana januara zabilježeno je svega 2.065 prijava, dok je broj odjava čak 6.769. Za isti period prošle godine broj prijava iznosio je 2.736, a odjava 6.105.

Ovi podaci ukazuju na nastavak negativnog trenda koji traje već nekoliko godina, a koji posebno zabrinjava u kontekstu općih ekonomskih kretanja u zemlji.

Stabilnost brojeva ili alarmantni znakovi

Iako direktor Porezne uprave FBiH, Admir Omerbašić, smatra da trenutni brojevi ne pokazuju značajna odstupanja u odnosu na prethodne godine, pitanje koje se nameće jeste da li ovakva stabilnost u stvarnosti prikriva ozbiljnije ekonomske i socijalne izazove.

Omerbašić je istakao da je obrazovni sektor i javna administracija i dalje dominantni izvori odjava radnika, što, kako je pojasnio, može biti povezano s uobičajenom praksom isteka ugovora i njihovog obnavljanja na početku godine.

Međutim, ne smije se zanemariti činjenica da, unatoč ovoj sezonskoj fluktuaciji, ovakvi podaci ukazuju na nisku stopu trajnog zapošljavanja i nesigurnost radnog tržišta.

Prevladaju li sezonski faktori ili strukturalni problemi

Dok se analizira tržište rada u Federaciji BiH, ne može se zanemariti činjenica da veliki broj odjava dolazi iz sektora obrazovanja i javne administracije, sektora koji bi trebao biti stabilan i dugoročan.

Ove odjave često nisu rezultat masovnog nezadovoljstva ili egzistencijalnih problema radnika, već jednostavno administrativnih ciklusa vezanih uz isteke ugovora.

Međutim, ovaj obrazac također ukazuje na široko prisutnu nesigurnost među zaposlenima u javnom sektoru, što može imati dugoročne negativne posljedice na kvalitetu usluga i efikasnost administracije.

Za razliku od ovog "normalnog" trenda, zabrinjavajući su podaci iz privatnog sektora, gdje se primjećuje smanjenje broja prijava, a broj odjava neprestano raste.

Ovaj problem nije ograničen samo na jedan sektor ili region, već je prisutan širom Federacije BiH, što potvrđuju i podaci za Kanton Sarajevo, gdje je zabilježeno 903 novih prijava i 1.834 odjave u prvih 15 dana januara, dok su u isto vrijeme prošle godine te brojke iznosile 829 prijava i 1.801 odjavu.

Fiskalni promet: Rast u nekim općinama, pad u drugima

Pored tržišta rada, Porezna uprava FBiH objavila je i podatke o fiskalnom prometu za decembar 2024. godine, koji prikazuju veće razlike u ekonomskim rezultatima među općinama.

Ilidža je nastavila dominirati sa fiskalnim prometom od 517,10 miliona KM, dok je Novi Grad Sarajevo zabilježio pad, sa smanjenjem od 11 miliona KM u odnosu na prošlu godinu.

U isto vrijeme, Zenica je ostvarila najveći rast prometa, sa povećanjem od gotovo 74 miliona KM.

Međutim, smanjenje fiskalnog prometa u nekim općinama, poput Mostara, Gradačca i Gračanice, izaziva zabrinutost.

Ekonomista i parlamentarac Admir Čavalić smatra da bi smanjenje prometa moglo biti povezano s različitim faktorima, uključujući promjene u trgovinskim navikama i eventualne promjene u zakonodavstvu, poput uvođenja neradne nedjelje.

Iako je prerano donositi konačne zaključke, Čavalić naglašava važnost praćenja sektora trgovine, posebno u urbanim sredinama uz granicu, gdje bi ovakvi faktori mogli imati značajan utjecaj na ekonomiju.