Izbori su završeni. Rasprava o tome ko je glasao, a ko nije, mogla bi tek početi. Stopa izlaznosti koja je najniža u posljednja četiri izborna ciklusa, rezultirala je prijedlogom o obaveznom glasanju i kaznom za birače koji bez opravdanja ne izađu na izbore. Predlagač, član CIK-a Suad Arnautović, problem vidi i u biračkom spisku, koji je, kako kaže, prenapuhan

"Tu vidim dva odvojena koraka, ili uvođenje obaveznog glasanja ili vraćanje, bar za jedan ciklus, na aktivnu registraciju birača sa obaveznim izdavanjem ID biračke karte svakom registriranom biraču", kaže Arnautović.

U istom prijedlogu je i biračko pravo od 16 godina, pravo glasa, ali i kandidiranja.

Novinar Aleksandar Stojanović kaže da mu ta ideja nije nemoguća.

"Mislim da je dobro da se izborni prag spusti na 16 godina, mi sada imamo pametniju djecu koja su još od srednje škole uključena u političke procese. Da li su onda mladi najveći apstinenti... Ne znam da li su mladi najveći apstinenti, možda kad bi im se dala veća prava, veću šansu, možda bi se to i povećalo", kaže Aleksandar Stojanović, urednik portala Provjereno.

Kazna može dovesti više ljudi do birališta. Ne može sama odgovoriti na pitanje koliko je birački popis pouzdan niti osigurati da birači zaista žele sudjelovati, objašnjava profesorica Nedžma Miraščija.

"Mislim da su bilo kakve restriktivne mjere prema biračima van pameti. Ne možete građanima, biračima fakturisati nesposobnost političkih aktera da mobiliziraju veću podršku, i veći interes za politiku", ističe Nedžma Džananović Miraščija, profesorica na Fakultetu političkih nauka UNSA.

Dok se u većini demokratskih zemalja izlazak na birališta smatra pravom, u nekima je to stroga zakonska obveza. Belgija drži svjetski rekord s tradicijom obaveznog glasanja dugom više od 130 godina. Sistem funkcionira, izlaznost redovito prelazi 90 posto.

"Građani su dužni da izađu na izbore, ali ne i obaveza da glasaju, odnosno dozvoljeno im je da ubace prazan glasački listić. Tu su novčane kazne, ali i zabrana glasanja u trajanju od 10 godina. Ista obaveza prenosi se i na Europski parlament i tu je starosna granica niža, i obaveza glasanja počinje sa 16 godina", smatra Vladimir Bekić, novinar Euronewsa u Belgiji.

Sličan model, ali s rigoroznijom primjenom, koristi i Australija, gdje ignoriranje listića automatski povlači kaznu na kućnu adresu. Još dalje ide Južna Amerika. U Brazilu i Argentini neizlazak na izbore znači ozbiljne probleme u svakodnevnom životu, bez potvrde o glasanju građani ne mogu izvaditi pasoš, ličnu kartu, niti se zaposliti u državnoj službi. U Bosni i Hercegovini, obaveza bi mogla rezultirati kontramjerom, smatra Miraščija.

2Obavezno glasanje bi značilo da bi jedan broj građana birao da plaća kazne, drugi da glasa ili poništava svoj glas. Uvedeno na taj način. Mjera bi bila kontraproduktivna", dodaje Nedžma Džananović Miraščija.

S druge strane, u Europi ovaj trend polako blijedi. Dok Luksemburg i dalje čvrsto drži pravilo obaveze, zemlje poput Grčke zadržale su zakon samo na papiru, bez ikakvih kazni za apstinentne birače.