Opšti izbori koji se održavaju danas u Bosni i Hercegovini donose jednu od najvećih promjena u načinu provođenja izbora u posljednjih nekoliko decenija: prvi put na cijeloj teritoriji BiH primjenjuju se nove izborne tehnologije, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.
ADVERTISEMENT
Uvođenje novih tehnologija predviđeno je izmjenama Izbornog zakona BiH iz 2024. godine, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Christian Schmidt. Zakonom je predviđeno da njihova primjena počne nakon ispunjavanja tehničkih uslova, što je podrazumijevalo izradu studije izvodljivosti, nabavku opreme i provođenje pilot-projekata.
Prvi testovi održani su tokom Lokalnih izbora 2024. godine, kada je Centralna izborna komisija BiH nove tehnologije pilotirala na 456 biračkih mjesta u 24 osnovne izborne jedinice.
Nakon pilot-projekata, CIK BiH je u februaru 2025. godine usvojio završni izvještaj i Studiju izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija, a u julu iste godine donio operativni plan za njihovo uvođenje u izborni proces.
Šta se mijenja na biračkom mjestu?
Najvidljivija promjena odnosi se na identifikaciju birača. Nakon provjere ličnog dokumenta, birač se identifikuje i biometrijski, odnosno provjerom otiska prsta putem uređaja koji podatke provjerava u odnosu na evidencije Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA). Cilj je da se dodatno utvrdi identitet birača i spriječi glasanje u tuđe ime.
Druga velika promjena su optički skeneri. Popunjeni glasački listić prolazi kroz uređaj koji optički prepoznaje oznake na listiću, evidentira glasove i omogućava njihovo automatsko sabiranje. CIK je upravo zbog uvođenja skenera morao prilagođavati način glasanja i izgled glasačkog listića njihovoj upotrebi.
Problemi u pripremi
Upravo priprema za primjenu novih tehnologija pokazala se kao jedan od najvećih izazova uoči izbora.
Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ upozorila je da značajan broj izbornih komisija, biračkih odbora i operatera nije bio na potrebnom nivou spremnosti za rad sa novom opremom. Poseban problem, prema nalazima Koalicije, predstavljale su obuke koje su u pojedinim sredinama kasnile ili su bile uglavnom teorijske, bez dovoljno praktičnog rada sa uređajima.
Prema podacima „Pod lupom“, nekoliko dana prije isteka roka za obuku biračkih odbora, u čak 31 lokalnoj zajednici obuke za korištenje novih tehnologija nisu bile počele. Koalicija je upozorila da bi nedovoljna praktična obuka mogla otežati rad na biračkim mjestima, posebno u prvim satima glasanja.
Dodatni problem predstavlja popunjavanje biračkih odbora. Uvođenje novih procedura povećalo je zahtjeve prema članovima biračkih odbora, koji sada, osim dosadašnjih izbornih procedura, moraju znati rukovati i novom tehničkom opremom.
Zbog toga se izborni dan za birače, članove biračkih odbora, operatere i CIK BiH pretvara u svojevrsni test funkcionisanja novog sistema.
Za građane najveća promjena biće upravo na biračkom mjestu: prvo identifikacija, uključujući biometrijsku provjeru, a potom popunjavanje glasačkog listića koji se skenira.
Istovremeno, ostaje pitanje kako će sistem funkcionisati u slučaju tehničkih problema, poput poteškoća sa očitavanjem podataka, zastoja u radu uređaja ili drugih nepredviđenih situacija? U CIK-u je ranije objašnjeno da će se u tim slučajevima primjenjivati "stari sistem" glasanja. +
Uvođenje novih tehnologija trebalo bi da donese veću kontrolu nad identifikacijom birača i brže i pouzdanije prebrojavanje glasova, pa su iz CIK BiH ovaj put optimistično najavili da će prve rezultate saopštiti već u 20 časova, sat vremena nakon zatvaranja birališta.