ADVERTISEMENT

Ekipa Euronews BiH posjetila je danas Višegrad i uvjerila se da radnici hidroelektrane rade na ukljanjanju nagomilanog otpada. Ipak radi se o povremenim akcijama čišćenja, a aktivisti upozoravaju da takve mjere ostaju “vatrogasne”, jer se fokus stavlja na čišćenje posljedica, a ne na sprječavanje uzroka nelegalnih deponija, lošeg upravljanja otpadom i izostanka koordinacije nadležnih institucija na širem slivu rijeke.

Na terenu su vidljive velike količine plastičnog otpada, boca, guma, dijelova namještaja i drugog komunalnog smeća koje se zadržalo uz obalu i na području brane.

Problem se ponavlja svake godine u zimskom i ranoproljetnom periodu, kada povećan vodostaj rijeka nosi smeće s ilegalnih deponija uz riječna korita.

Zagađenje Drine već godinama predstavlja ozbiljan ekološki problem za Višegrad i okolinu, s negativnim posljedicama po životnu sredinu, riblji fond i turizam. Iako su ranije provođene akcije čišćenja, trajno i sistemsko rješenje još nije uspostavljeno, piše Preporod.info.

Nadležne institucije do sada nisu ponudile dugoročne mjere koje bi spriječile ponovno gomilanje otpada u ovom dijelu rijeke.

Najveći dio otpada dolazi iz rijeka Lim i Tara u Drinu, ponajviše iz Srbije, naročito nakon jakih padavina i porasta vodostaja.

Iako se u narodu kaže da je teško "ispraviti krivu Drinu", aktivisti upozoravaju da se problem zagađenja rijeke godinama gotovo i ne pokušava riješiti, zbog čega se, kako navode, ekološka kriza iznova vraća — sve ozbiljnija i sve vidljivija.

Građani Višegrada i ekološke organizacije poručuju da je Drina regionalni resurs i odgovornost, te da bez sistemskih rješenja od kontrole i sanacije odlagališta do stalnih barijera, nadzora i međudržavne saradnje problem neće nestati, nego će se vraćati svake zime, u sve većim količinama.