Cijene goriva u Bosni i Hercegovini posljednjih sedmica bilježe pad, prateći globalni trend nižih cijena nafte i rastućeg viška na tržištu. Ipak, dugoročna očekivanja ostaju oprezna - geopolitički rizici, odluke OPEC+ i sankcije prema regionalnim akterima mogli bi već naredne godine ponovo donijeti pritisak na cijene.
ADVERTISEMENT
Na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj gorivo je u proteklim danima pojeftinilo za oko pet feninga po litru. Dizel i benzin u Banjaluci trenutno se prodaju po cijenama od 2,34 do 2,39 KM, što je niže u odnosu na nivoe od prije nekoliko sedmica, piše Bloomberg Adria.
Iz Privredne komore RS navode da je gorivo u posljednjih dvadesetak dana pojeftinilo tri puta te da, ako se trend nastavi, postoji prostor za dodatne korekcije naniže.
U regionalnom poređenju, cijene goriva i dalje znatno variraju.
Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija ostaju među najpovoljnijim tržištima, dok je Srbija iznad regionalnog prosjeka, posebno kada je riječ o dizelu. Prosječna cijena benzina BMB 95 u Srbiji iznosi 3,01 KM po litru, naspram regionalnog prosjeka od 2,84 KM, dok se najviše cijene bilježe u Albaniji i Grčkoj, do 3,46 KM po litru.
Globalni višak ruši cijene, ali ne uklanja neizvjesnost
Na globalnom nivou, tržište nafte suočeno je s rastućim viškom ponude.
Ova godina trebala bi kulminirati prvim značajnim viškom od 2020. godine. Međunarodna agencija za energiju je u novembru prognozirala da će globalna ponuda premašiti potražnju za 2,4 miliona barela dnevno, a očekuje se da će se sljedeće godine taj jaz povećati na rekordna četiri miliona barela dnevno.
Trajno niže cijene vršit će pritisak na vlade i kompanije koje zavise od prihoda od nafte, dok će drugi imati koristi. Rast potražnje za naftom usporava. Trgovinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa utječe na izglede globalne ekonomije, a Kina, drugi najveći potrošač sirove nafte, suočava se s padom tržišta nekretnina i slabijom potrošnjom.
S aspekta ponude, OPEC+, koalicija proizvođača predvođena Saudijskom Arabijom, ukida prethodna smanjenja proizvodnje. Zemlje izvan ove grupe, posebno one u Americi, također povećavaju proizvodnju.
Ponuda iz Rusije, trećeg najvećeg svjetskog proizvođača, i dalje je neizvjesna. S jedne strane, zemlja se suočava s novim američkim sankcijama koje bi mogle otežati izvoz. S druge strane, ponovni napori Trumpove administracije da postigne dogovor o okončanju rata u Ukrajini povećali su izglede za ukidanje nekih međunarodnih sankcija, što bi moglo olakšati dotok ruskih barela na tržište.
Zašto je nafta i dalje ključna čitajte detaljnije na Bloomberg Adria.