ADVERTISEMENT

Izvještaj pod nazivom "Šteta po ljudsko zdravlje od onečišćenja zraka u Europi: stanje tereta bolesti, 2025." potvrđuje kontinuirani trend smanjenja u posljednjih 19 godina.

Prema agenciji, smrtni slučajevi povezani s PM2.5 pali su za 57 posto od 2005., što znači da je Europska unija već premašila svoj cilj Akcijskog plana za nulto onečišćenje od smanjenja od 55 posto do 2030., sedam godina prije roka.

Izvještaj procjenjuje da bi se, ako bi nivoi onečišćenja bili u skladu sa smjernicama WHO-a u 2023. godini, moglo izbjeći oko 182 000 smrtnih slučajeva povezanih s PM2,5, 63 000 s ozonom i 34 000 s dušikovim dioksidom širom EU.

Uprkos napretku, EEA upozorava da je 95 posto stanovništva europskih gradova još uvijek izloženo nivoima onečišćenja koji su znatno iznad preporuka WHO-a, a najveći zdravstveni teret i dalje snose istočne i jugoistočne regije Europe.

Zagađenje pogoršava hronične bolesti

Osim smrtnosti, onečišćenje zraka doprinosi i pogoršavahronične bolesti, uključujući astmu, bolest srca, moždani udar i rak pluća. Najnoviji dokazi također povezuju onečišćenje zraka s porastom demencije, za koju se kaže da je možda postala veći zdravstveni problem od nekoliko drugih stanja povezanih s onečišćujućim tvarima okoliša.

Rezultati su objavljeni uoči Foruma EU-a "Čist zrak" održanog u Bonnu 1. i 2. decembra.

U izvještaju se nadalje navodi da je revidirana direktiva EU-a o kvaliteti zraka, koja je stupila na snagu 2024. godine, približila standarde EU smjernicama WHO-a te se očekuje da će potaknuti daljnja poboljšanja u nadolazećim godinama.

Analiza EEA-e uključuje 41 zemlju, uključujući 27 država članica EU-a, kao i druge članice Europskog privrednog prostora. Agencija prati podatke o smrtnosti povezanoj sa onečišćenjem od 2014. godine, koristeći strože smjernice WHO-a iz 2021. godine. Kao i prije, podaci za pojedinačne onečišćujuće tvari ne agregiraju se kako bi se izbjeglo dvostruko brojanje.