ADVERTISEMENT

Kako je istaknuo, biskupi BiH zahvalni su što je tim sporazumom okončano nasilje i razaranje, ali smatraju da je njegovim provođenjem stvoreno mnogo novih nepravdi koje i danas opterećuju društvo.

Podsjetio je da su biskupi BiH još 1995. godine upozoravali na “proturječja i pogubne nesigurnosti” Dejtonskog sporazuma te izrazili sumnju da se na njegovim temeljima može uspostaviti pravedan mir.

Vukšić je istaknuo da se tokom trideset godina primjene Sporazuma brojne nepravde nisu ispravile, a nove su nastale, što je posebno pogodilo katoličko stanovništvo. Naveo je kako se broj katolika u BiH od 1991. godine smanjio za oko 58 posto – s 760.000 na oko 320.000 vjernika, pri čemu je situacija najteža u Republici Srpskoj.

Nepravde nakon Dejtona, kazao je nadbiskup Vukšić, očitovale su se najviše na račun opstanka najmalobrojnijega naroda, i to u pravilima koja ravnaju izborima i omogućuju da drugi biraju njihove predstavnike, u drugim nepravednim zakonima, u neprovođenju međunarodnog Ugovora sa Svetom Stolicom, omogućavanju nadglasavanja i manipulacija, u rušenju zakonitih ustanova i izabranih predstavnika naroda, u zakonu o javnim medijima, u zapostavljanju hrvatskoga jezika i tako dalje.

„Tako se postupno Hrvate, od konstitutivnoga naroda, nedopustivo i neprihvatljivo, pokušava pretvoriti u nacionalnu manjinu“, istaknuo je dodavši da je Katolička crkva govorila tada, ali i danas jer „Crkva je uvijek bila i ostat će u koaliciji s moralom i etikom i u opoziciji prema nepravdama. I u tomu se nikada neće umoriti“.

Biskupi su još jednom pozvali na poštovanje ljudskih i nacionalnih prava svih građana i na uspostavu pravednog i trajnog mira u zemlji.