ADVERTISEMENT

Račić je rekao da vrlo dobro poznaje komorski sistem jer je ima iskustva u toj struci.

"Obavezuje me velika podrška privrednika", rekao je Račić.

Kaže da je za RS najzahtjevnije tržište tržište Evropske unije.

"Oko 70 posto nam je tržište EU i oko 20 posto region, i 10 posto je ostalo tržište. Drži nas tržište Zapadne Evrope i to polje zaslužuje pažnju", rekao je Račić.

Za veću konkurentnost nedostaje veća ulaganja u tehnološke procese, robotizaciju, digitalizaciju...

Kaže da u drvnoj industriji i namještaju i tekstilnoj industriji zabilježen najveći pad.

"To je nešto što ima dvocifrene stope pada izvoza i sigurno da bez oživljavanja tražnje na zapadom tršištu, ne možemo očekivati da dođe do opravka i vraćanja te proizvodnje na neke prethodne nivoe, koji su bili prije krize", kaže Račić, a u intervjuu je govorio i o ključu uspjeha domaće privrede.

"Sve to što je kod nas bilo orijentisano prema izvozu, u ovom momentu nailazimo na smanjenu tražnju na zapadnom tržištu", kaže Račić.

O stranim radnika

"Već sad imamo na našim prostorima dvije, tri hiljade radnika, koji rade sa Istoka. Iskustva su različita. Imamo one firme i kompanije koje imaju pozitivna iskustva sa tim radnicima, imamo i one koji imaju negativna iskustva. Negativna da su oni radili tu mjesec dana, da su preko noći pobjegli", kaže Račić.

Kaže da su radnici iz Turske koji su radili u građevini, održavali taj nivo građevinske operative u protekle dvije godine. 

"Sad se pojavljuju radnici u proizvodnim kompanijama u prerađivačkoj industriji iz Nepala, Indije i nekih drugih zemalja. Ono što sad vidimo da ima dosta zahtjeva od naših kompanija za radnicima iz bivših sovjetskih republika jer su one nama bliže i po mentalitetu i kulturi", kaže Račić.

"Ima zahtjeva iz Uzbekistana i tih sovjetskih republika. To je nešto što je neminovno i da će to biti u narednim godinama i sve većem broju".

O platama

Poredeći plate radnika van BiH i iz BiH, Račić kaže da nivo plata dozvoljava sama uspješnost kompanija.

"Ako vi već sada imate zahtjev od inostranih kompanija za korekcijama cijena na niže, onda je u takvim okolnostima povećanje zarade koja nije rezultat uspješnosti same kompanije može dovesti do gubitaka, samim tim do gašenja proizvodnih procesa.

Mi hoćemo da koristimo jeftine usluge a s druge strane hoćemo da nam radnik bude skupo poaćen. Ne možemo mi da naš frizer šiša za 5 ili 10 KM, kada njegov radnik ima platu 2.000 KM. To nešto nije realno. Došlo je do trenda povećanja plata tako da su te plate morale da prate i nivo konačnih usluga. Tu će se morati uspostaviti", izjavio je Račić.

Plate su rasle u posljednje dvije godine, ističe on. U ovom momentu postoji problem u realnom sektoru, da se u samim kompanijama nivelišu same plate, strukturisane po određenim kvalifikacijama i radnim mjestima, kaže Račić. 

"Jer je u jednom vremenu je došlo do toga da su najniže zarade u kompanijama bile bazirane na minimalcu od 900 maraka plus minuli rad, topli obrok i ostalo došlo je do određenim izjednačavanja u vranilovki sa platama nekog srednjeg menadžmenta koji je na neki način nosio poslovne procese. Tu će trebati raditi na nivelaciji kako bi plate ovom srednjem i višem menadžmentu mogle da rastu adekvatno njihovoj ulozi u samoj kompaniji", istakao je predsjednik Privredne komore RS.